Pretraga tekstova
Pogriješila je što je dozvolila da se okolišni stručnjaci bave ekonomskim pitanjima, čulo se na skupštini krovnog udruženja europskih poljoprivrednika Copa-Cogeca na kojoj je sudjelovao i predsjednik HPK.
"Nije dobro što je Zeleni plan napravio toliko smjerova u gospodarstvu u isto vrijeme i te metode nisu dobre, jer iste moraju biti primjenjive na kompleksnost poljoprivrede", rekao je prof.dr.sc. Stefan Schepers na skupštini krovnog udruženja europskih poljoprivrednika Copa-Cogeca koja se održala krajem lipnja u Bruxellesu, na kojoj je sudjelovao i predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, Mladen Jakopović.
Isto tako, dodao je, postoji veliki broj rupa kod ekonomskih podataka u okviru Zelenog plana, a ako nema objektivne analize, projekcija i različitih scenarija nije jasno kako se može očekivati adekvatna financijska i ekonomska projekcija za poljoprivredu.
Također, rekao je da je Europska komisija pogriješila što je uključila uglavnom okolišne eksperte, a nije uključila ekonomske stručnjake odnosno što je dozvolila da se okolišni stručnjaci bave ekonomskim pitanjima. Zaključio je kako se Vlade EU država moraju probuditi i realno sagledati stanje u poljoprivredi i proizvodnji hrane žele li sačuvati ovaj strateški važan sektor.
Da je potrebno osigurati stabilnu poljoprivrednu proizvodnju pri čemu je ključna uloga proizvođača i zadruga, uspostaviti pravedan vrijednosni lanac hrane, kao i osmisliti krizne mjere za zaštitu tržišta bile su ključne točke i stajališta Copa-Cogeca-e.
U svom je priopćenju HPK naglasila kako je na skupštini istaknuto da je važna mobilizacija privatnog i javnog kapitala u poljoprivredi, kao i razvoj novih tehnologija i poštena trgovina.
"Istaknuto je da Kina provodi istragu oko nepoštenih praksi vezano za uvoz svinjskog mesa i proizvode od svinjetine iz EU, a postoj mogućnost da uvedu carinske tarife, čime će najviše biti pogođene Nizozemska, Danska, Španjolska, Francuska, te Belgija", priopćila je Komora dodajući da je, kada je riječ o robama iz Ukrajine, rečeno kako je novi ugovor stupio na snagu 6. lipnja i trajat će do 5. lipnja 2025. Nakon toga, EK se želi vratiti na Sporazum o pridruživanju kojim se žele revidirati pojedine odredbe radi daljnje liberalizacije. Stoga će biti važno pomno pratiti ove pregovore, naglašavaju, kako bi se osiguralo da trgovina s Ukrajinom ne našteti poljoprivrednom sektoru EU-a.
"U tu svrhu važno je imati dobro izgrađenu poziciju i potrebnu argumentaciju kako bi se institucije EU-a uvjerile u potrebu provedbe nekih ograničenja u trgovini s Ukrajinom", smatra skupština Copa Cogeca.
Vezano uz samo stanje EU agrara, zaključeno je za žitarice i uljarice da će kasna proljetna sjetva vjerojatno dovesti do niske razine uroda tijekom žetve, ako vremenski uvjeti ne budu savršeni u nadolazećim tjednima. Što se tiče voća i povrća, situacija se čini posebno zabrinjavajućom zbog kombinacije mraza, prekomjernih oborina (suša u mnogim regijama), visokog pritiska na prinose zbog bolesti, ali i sve snažnije konkurencije jeftinih roba iz uvoza posebice iz Maroka, Rusije i Bjelorusije. Sektor cvijeća i vina također je pogođen obilnim oborinama i mrazovima tijekom zime i proljeća.
"Za sektor stočarstva situacija je i dalje prilično pozitivna s dobrim tržišnim cijenama", zaključili su. Dodaju da nasuprot drugim sektorima stočarstva, potražnja u sektoru peradi nastavlja trend rasta s rastom potrošnje peradi po glavi stanovnika u EU koja je povećana tri posto u 2023. i mogla bi dodatno rasti za daljnjih dva posto u 2024. Što se tiče ekološkog sektora, čini se da se konačno počinje oporavljati u odnosu na protekle dvije godine jer je došlo do rasta cijena i veće potražnje u zadnja dva mjeseca.
Tijekom zajedničke skupštine članovi dviju europskih organizacija odlučili su imenovati Elli Tsiforou za voditeljicu zajedničkog Glavnog tajništv, a ona će svoju dužnost preuzeti u rujnu.
Tagovi
Hrvatska poljoprivredna komora HPK Copa Cogeca Udruženje europskih poljoprivrednika
Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument); "BOJ ZA ŽIV... Više [+]
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije
U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument);
"BOJ ZA ŽIVO SELO - OBITELJSKA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA - TEMELJ HRVATSKE POLJOPRIVREDE" (2017.)
gospodinu CHRISTOPHE HANSENu
- povjereniku Europske komisije za
poljoprivredu i hranu
HVALA od srca gospodinu Hansenu na ljubaznosti i otvorenosti za prijem.
Knjiga je objedinjen dokument o intenzivnim aktivnostima članova skupine "Živo selo" i Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske - Život, ali i ostalih koji su imali volje, vremena, hrabrosti i zdrava razuma uputiti na uzroke, trenutne i nadolazeće posljedice. Skupni je prikaz autentičnih dokumenata, detaljnih analiza i razmišljanja osoba i institucija koje su u konačnici, što je vrijedno, nudili moguća rješenja izlaska iz očite i prisutne krize ukupne poljoprivrede u Hrvatskoj.
Kako je u knjizi često naglašavano, poljoprivrede i njene nezaobilazno funkcionalne uloge (snage i vrijednosti) u prostornom, ekološkom, gospodarskom, socijalnom i demografskom strukturiranju hrvatske zajednice. Prije svih, potreba za hranom.
Knjiga je svojim sadržajem i danas vrlo aktualna i uporabljiva upravo zbog analiza i iskustava upisanim u njen sadržaj na kojima se može graditi budućnost domaće ali i EU poljoprivrede. Upravo i kroz prizmu struktura koje je gosp. Hansen iznesao tijekom svog obraćanja, kao prioriteta europske poljoprivrede u budućnosti.
Zalog je bezrezervnoj i nedvojbenoj potrebi da se uvijek i svugdje ističe ključna uloga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u uzgoju i proizvodnji hrane, očuvanju prostora i sklada u okolišu, zdravlja ljudi, blaga (životinja), biljaka, tla i voda.
Hrvatska ima ogromnih problema, a s njima i izazova, u ravnoteži i skladu zajednice upravo zbog gubitka i nestanka velikog broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i njihove prirodne uloge u lancu održavanja života. Ova činjenica se ne smije zanemarivati. Ne samo zbog nas samih, već i zbog zajednice EU naroda u i s kojom dijelimo nasljeđeno.
U prošlim godinama knjiga je našla put do odgovornih osoba i institucija u Domovini. Nadalje, uvijek je, u svakom trenutku i prigodi, otvorena za sve one zainteresirane.
Vedran Stapić
prije 2 tjedna
Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
ZAŠTO IZUMIRU SELA ? , prvo iz ekonomskih razloga ! 1994 pisci po narudžbi HDZ iznijeli su podatak da je PROSJEČNA površina seljačkog imanja bila 2, Više [+] 8 ha u 5 parcela ! Ako 100 ha podijelimo sa , 2, 8 ispada da je na 100 ha ili1 km kvadratni ZASNOVANO 35 OBITELJI ! Ako računamo po 4 člana onda je to 140 stanovnika na 100 ha !Troškovi obrade zemlje u vrijeme ŽIVOTINJSKIH zaprega i MEHANIZACIJE ! Konje ili krave sa kojim su orali UZGAJALI su , od kože napravila se ORMA , kupljeno je nekoliko desetaka kg željeza za plug , zubače , VLASTITO sjeme ! U vrijeme MEHANIZACIJE , umjetnih gnojiva , zaštitnih sredstava , sjemena , SVE to MORA se PLATITI od proizvodnje , poticaja , plaće izvan poljoprivrede , mirovine ! PROBLEM je Hrvatske PREVELIK broj VLASNIKA , MALE POVRŠINE na kojima su VEĆINOM niskodohodovne kulture , ili ovce na kamenjaru , USITNJENOST ! Radi ZEMLJIŠNOG maksimuma donesenog u BEOGRADU nije se do 91 moglo ići u formiranje POVRŠINSKI većih OPG ! Od 1991 REŽIM u Zagrebu SPRIJEČIO je i površinsko povećanje i sa zemljom koju zovu državna ! NISU zaustavili USITNJAVANJE , POKRETANJE Ostavinskih postupaka NIJE OBVEZUJUĆE pa puno zemlje i RUŠEVNIH kuća - gospodarskih zgrada imamo na UMRLIM ! NASTAVK IZUMIRANJA SLIJEDI , kao i UVOZ hrane , a i POVEĆANJE NE OBRAĐENE ZEMLJE !
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
G . Miroslave , od doseljavanja Hrvata u Dalmaciju u stoljeću sedmom poznate su sve odluke ! Mali sluganski narod kao što su Hrvati , nisu NIKADA Više [+] samostalno odlučivali ! Današnja UŠORENA , IZUMIRUĆA sela u Baranji i nizinskoj SLAVONIJI , posljedica su PROMAŠENE Naredbe carice Terezije da se u TURSKOM Carstvu , raspršene kuće sa gospodarskim zgradama poredaju uz PUTEVE i ceste . Od te NAREDBE Kmetovi su izgradili UŠORENA sela . Povećanjem KMETOVA , smanjivale su se i OKUĆNICE pa u većini dana se ne može ni auto okrenuti ! ¸1919 Hrvati sa SLUGANSKIM statusom u SAVEZU sa SRBIJOM , rade PROMAŠENU agrarnu reformu ! Drugu PROMAŠENU reformu rade BALKANSKI narodi pod vodstvom Tita i SKH ! 1991 PRIJE rata i međunarodnog priznanja RH kao državice , BROZOVI komunisti nazvani HDZ , NAMEĆU prvi Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim počinje PODRŽAVLJENJE , a da 2025 NE ZNAMO ni koliko lokalnih vlasti od megalomanskih 556 IMA državnu zemlju ni prema stanju u AUSTRIJSKOM katastru ! Pod vodstvom Brozovog đenerala Tuđmana , donosi se i LOPOVSKI Zakon o privatizaciji predmet koje su i poljoprivredna poduzeća , osnovana nakon SRPSKO - hrvatske agrarne reforme ¸1919 ! 2003 za vrijeme Račana NAMEĆU nam PLAGIRANI BEOGRADSKI Zakon o nasljeđivanju donesen u Beogradu 1965 , a koji govori i o zemljišnom maksimumu koji je ukinuo Tuđman i ekipa 91 , ali KASNO jer su SELA u SLAVONIJI počela IZUMIRATI 1945 i RADI zemljišnog maksimuma NIJE se išlo da se formiraju dohodovniji OPG , pa je BILANS 2021 BIO ; 195 IZUMRLIH SELA , preko 80 sa SAMO jednim stanovnikom ! Ova KVAZI državica NEMA STRATEGIJU razvoja poljoprivrede , jer su DILETANTI iz HDZ , angažirali strane > umove > da im NAPIŠU svoje viđenje , a jednom je ministar Tarnaj 1995 dao naslov Pregled stanja i strategija razvoja poljoprivrede RH , a o čemu su mlatili praznu slamu o tom tekstu u Zagrebu u takozvanom saboru ! Postoji i tekst u NACIONALNOJ razvojnoj strategiji do 2030 pisanoj po NARUDŽBI NE SPOSOBNE vlade na čelu sa NE sposobnim Plenkovićem u poglavlju u kojem pišu e nekakvoj > samodostatnosti > ! IZLAZ iz svega je HRVATSKA AGRARNA REFORMA , ali za REFORMU nisu hrvatski političari , njihova HPK , a ni SLUGANSKI Hrvati ! NASTAVAK IZUMIRANJA SELA SLIJEDI I OVISNOST O UVOZU HRANE !
Marta Radić
prije 11 mjeseci
Nije problem zeleni plan , već birokracija i manjak sretstava za izvršenje istog. Vidimo što se dešava s klimom , te je potrebno djelovati, u suprotnom poljoprivredna proizvodnja je nemoguća sa ovakvim vremenskim ekstremima.
Đuro Japaric
prije 11 mjeseci
Bio sam i Brislu kao turist , Jakopović kao predsjednik VLADINE HPK kao turist i štetočinja za OPG također turistički šeće po Brislu ali o trošku poreznih obveznika i PRISILINIH članova koji plaćaju članarinu ! Još mu samo kao pratilja fali Marijana Petir .