Pretraga tekstova
Na selu treba stvoriti uvjete za život kao u gradovima, a ne ga tretirati kao rezervat, rekao je ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković na današnjoj konferenciji 'Status i uloga žene u ruralnim područjima'
Čobanković smatra da selo treba ostati mjesto gdje će se njegovati tradicija, ali i gdje će se dobro živjeti te da je pogrešno odbacivati sve tekovine globalizacije - 'selu trebaju i fittness i wellnes', kaže Čobanković.
Drži da je ključ zaustavljanja depopulacije ruralnih prostora otvaranje radnih mjesta. Na njih po njegovom mišljenju ne treba računati samo u poljoprivredi nego valja razvijati i druge djelatnosti.
Razvoja ruralnih područja, kako je rekao, nema bez povećanja ukupne zaposlenosti, a onda će se povećati i zaposlenost žena.
Bude li tako, smatra, žene neće odlaziti sa sela, a onda neće odlaziti ni muškarci pa će biti manje 'ocvalih' neženja što je prema ministrovu mišljenju jedan od većih problema ruralnih prostora.
Čobanković smatra da bi ulagači i poduzetnici trebali više koristiti ruralni prostr za ostvarenje svojih planova koristeći njegove prednosti kao što su niže cijene zemljišta, komunalnih, poreznih i neporeznih davanja.
Veliku priliku za razvoj sela vidi u svjetlu članstva Hrvatske u Europskoj uniji pri čemu podsjeća na iznos financijske omotnice od 373 milijuna eura za izravna plaćanja i 333 milijuna eura za ruralni razvoj čemu treba pridodati 25 posto nacionalne komponente. Ta sredstva moći će se koristiti od 2014. godine, a poljoprivrednici i drugi stanovnici sela trebaju se dobro pripremiti, kaže Čobanković.
Pritom oštro kritizira fatalizam pred strogim zahtjevima briselske administracije. 'Često čujemo jadni poljoprivrednici, moraju ispuniti 12 kilograma papira da bi dobili novac EU-a', kaže Čobanković, ali ističe da je to malen napor u odnosu na ono što se dobija.
Novac je pred nama, treba ga samo pokupiti, kaže ministar poručujući seljacima da se 'klone lažnih proroka koji ih sažaljevaju'.
Šef Delegacije EU-a u Hrvatskoj Paul Vandoren smatra da je najveći problem seoskih žena nezaposlenost, a među izazovima su i unapređenja njihove obrazovanosti i socijalne mobilnosti. Žene zaslužuju snažniji interes i brigu za njihove poduzetničke aktivnosti, a trebaju i u potpunosti sudjelovati u gospodarskom i društvenom životu svojih sredina, istaknuo je.
Prema podacima iznijetim na skupu, Hrvatska je zapravo ruralna zemlja - više od 90 posto njezina teritorija je ruralno, 88,7 posto svih naselja je na ruralnom prostoru, kao i 47,6 posto stanovništva.
Međunarodna konferencija 'Mogućnosti zapošljavanja žena u ruralnim područjima', održava se treću godinu zaredom u okviru projekta 'Status i uloga žene u ruralnim područjima' s ciljem analize stanja i mogućnosti zapošljavanja žena u ruralnim područjima u Hrvatskoj i zemljama jugoistočne Europe. Okupila je 150 sudionica i sudionika iz sedam zemalja EU-a, pet zemljama regije i Hrvatske.
Izvori
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i u... Više [+]
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i usra... ali očito da ja nisam.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić To sam trebao inače spojiti sa ovom velikom parcelom koja je 4,67 h ali je problem neznam gdje beton što su pronašli plin, nemogu ga Više [+] nikako napipati gdje je da nepotrgam plug. A i ovo što preorao tu su bile nekada kažu dvije kuče ali sa plugom sam našao i treču i sada me u jesen čeka dobar posao, vađenje temelja iz zemlje ali je bio i bunar tu negdje po saznanju drugih ljudi pokriven je sa daskama.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Žao mi je samo što nisam ubacio nešto KWS sjemena. Več sam išao na ossk Drava. I sada več mogu zaključiti gdje i što za iduču godinu Više [+] spajati ( mješati ) na parcele ali dvije različite sorte to radim zbog oplodnje. Prije ako sam išao samo sa jednim hibridom oplodnja nije bila dobra pa nije bilo ni prinosa.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Izgleda sav super kakva je sušna godina. To je OSSK hibrid jedino što kod nas pri vrhu Bilogore uspjeva i u sušama. Da nije suša bilo Više [+] bi fenomenalno. Problem što ubrzano niče Koštan sada u ovoj suši. Ovdje sam utrpao Tomasov, Filingran, Drava, nešto sitno staroga sjemena 596. Na ostale parcele isto mješam ali tamo sam išao sa dvije različite grupe u jednome redu Filigran nešto više nego Tomasov. Sve što je Ossk kod mene nema problema. Bc idt več su daleko slabiji. Zato ja to i zovem svaštara jer moraš isprobati da naučiš koje sorte su za tvoj kraj, nije sve isto što zasijati ili zasaditi.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji