Pretraga tekstova
Hoće li Rusija potpisati produženje crnomorskog ugovora? Kako oborine djeluju na cijene? Zašto je Brazil povećao izvoz soje?
Kraj tjedna donio je blagi pad cijena za većinu žitarica i uljarica nakon skoka u srijedu. Vlada neizvjesnost je oko žitnog koridora. Rusi su priopćili da još nisu donijeli konačnu odluku, a UN se obvezao da će ugovor biti produžen 17. srpnja.
Cijene padaju s obje strane Atlantika. Na pariškom Matif-u cijena pšenice za rujanske ugovore je u petak u 14 h iznosila 230,75 eura/t. Na čikaškom CboT-u je trebalo izdvojiti 218,32 eura. Blagi pad je posljedica boljih očekivanja za žetvu, posebno u Francuskoj. Suho vrijeme smanjuje očekivanja žetve u Njemačkoj i Poljskoj. Poboljšana su očekivanja za rusku žetvu, ali i za američku. Povećana je prognoza izvoza iz Rusije na 45,7 milijuna tona.
Na Matif-u pad je pratio i ostale kulture. Cijena kukuruza je 226,75 eura/t, a blagi pad bilježi i uljana repica koja je koštala 438,25 eura/t. Cijene kukuruza su doživjele povećanje na CboT-u za 3,69 posto u odnosu na početnu. Tona u lipanjskom roku je koštala 204,90 eura. Nakon što je u ponedjeljak dostigla vrhunac pala je cijena soje na 514,84 eura/t. U SAD-u je pala kiša u području uzgoja soje i smanjila zabrinutost oko predstojećeg uroda. Istovremeno je Brazil povećao tempo izvoza, jer oslobađa skladišta za novu žetvu kukuruza. Ovomjesečni izvoz soje bi mogao biti 9,44 milijuna tona.
Ukrajina gradi 12 terminala na Dunavu kako bi osigurala izvoz neovisno o crnomorskih lukama. Za produženje ugovora ruska strana traži ispunjenje nekoliko uvjeta. To se prije svega odnosi na ponovni prijem Ruske poljoprivredne banke Rosselkhozbank u belgijski SWIFT međunarodni bankarski platni sustav.
Tagovi
MATIF CBoT Cijena žitarica Cijena soje Cijena pšenice Cijena kukuruza
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.