Borba za povlašteni izvoz u zemlje CEFTA-e

Hrvatske tvrtke izgubile su ove godine čak 570 milijuna kuna prihoda na tržištima zemalja CEFTA-e, i to najviše u Crnoj Gori te u Srbiji. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je izvoz u članice CEFTA-e, odnosno Srbiju, Crnu Goru, BiH, Makedoniju, Albaniju i Moldaviju, bio vrijedan 7,827 milijardi kuna. Izvoz u BiH, najveće hrvatsko tržište u okviru CEFTA-e, smanjen je za 65 milijuna kuna. Gubici bi bili i veći da hrvatske kompanije nisu uoči ulaska u EU, u zemljama CEFTA-e uskladištile veće količine robe.

U istom razdoblju prošle godine, vrijednost izvoza bila je 8,397 milijardi kuna. Pritom je najveći pad zabilježen na tržištu Crne Gore gdje se izvoz smanjio s lanjskih 760 milijuna kuna na ovogodišnjih 429 milijuna. U Srbiju su hrvatske tvrtke ove godine izvezle 1,46 milijardi kuna, što je 230 milijuna kuna manje nego prošle godine.

Pregovori EK i članica CEFTA-e o osiguranju tradicionalne trgovine

Komisija je krenula u pregovore o osiguranju tradicionalne trgovine isključivo zbog Hrvatske, jer su svjesni poteškoća s kojima je suočena hrvatska prehrambena industrija nakon izlaska iz CEFTA-e. "Konačan cilj je osigurati da se povlaštena koncesija utemeljena na tradicionalnoj trgovini između Hrvatske i njezinih partnera iz CEFTA-e, prenese u sporazume koje EU potpisuje sa zemljama zapadnog Balkana. Mišljenja partnera iz EU-a razilaze se u pogledu toga je li navedena prilagodba isključivo tehničke naravi. No, Komisija je odlučna u provedbi prilagodbe kako bi se osigurao nastavak tradicionalnog tijeka trgovanja između Hrvatske i njezinih prijašnjih partnera iz CEFTA-e", zaključila je Komisija.

Radi se na tome da se dogovori režim sa susjednim zemljama, koji domaće tvrtke neće staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na vrijeme kada Hrvatska nije bila članica EU-a. Međutim, pregovori Komisije s pojedinim članicama CEFTA-a, prvenstveno BiH, ne idu glatko. Naime, BiH ne želi prihvatiti načelo zadržavanja tradiconalnog opsega trgovine između EU-a i članica CEFTA-e nakon ulaska Hrvatske u EU. Susjedna država odbija pregovarati jer je nezadovoljna što Komisija polazi od stava da odmah treba vratiti režim koji je vrijedio za hrvatske tvrtke do 1. srpnja. Ako se to i ispregovara, kvote za povlašteni izvoz neće pripadati isključivo Hrvatskoj, nego svim članicama EU-a, no, procjenjuje se da će ih koristiti uglavnom Hrvatska s obzirom na blizinu s BiH i dugu tradiciju hrvatskih kompanije na tom tržištu.

Naravno da poslovni interes bilo koje zemlje CEFTA-e nije ekskluzivno se složiti s ovim zahtjevima, jer je to velika prilika da njihova prehrambena industrija postane kompetitivna i poveća svoj udio na postojećem tržištu, na primjer Srbija bi mogla proširiti svoje tržište u BiH. Također, hrvatski ulagači bi sada mogli prebaciti svoju proizvodnju u zemlje CEFTA-e kako bi nastavile egzistirati na tom tržištu, ukoliko svi sporazumi propadnu. Kompanije kao što su Agrokor, Kraš, i Atlantic Trade, već su se pripremile za ovu neizbježnost, a to možemo vidjeti i na primjeru Kraševe tvornice u Prijedoru, BiH.

Foto: wikipedia.com