Blago porasle cijene hrane - gdje su žitarice u toj priči?

Cijene hrane blago su porasle prošlog mjeseca, a razlog je poskupljenje mesa, biljnih ulja i žitarica, izvijestila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).

Jedna namirnica najviše poskupjela 

Indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda porastao u travnju za 0,3 posto u odnosu na ožujak. Taj je mjesec košarica prvi puta, na mjesečnoj razini, od rujna 2023., poskupjela za 1,1 posto. 

Cijene hrane porasle nakon sedam mjeseci pada - najviše zaslužne tri kategorije

U odnosu na prošlogodišnji travanj cijene su bile niže za 9,6 posto.

Najviše je poskupjelo meso, za 1,6 posto u odnosu na ožujak, a prednjačilo je meso peradi, govedine i ovčetine.

Blago su poskupjele i žitarice i biljna ulja, za 0,3 posto. Cijene pšenice su se stabilizirale, a razlog je taj što je konkurencija glavnih izvoznika smanjila brigu zbog nepovoljnih uvjeta uzgoja u pojedinim dijelovima Europske unije, Rusije i SAD-a.

Rasla je cijena i kukuruzu budući da se snažna potražnja poklopila s logističkim problemima u Ukrajini zbog oštećene infrastrukture, a tu je i zabrinutost za brazilsku proizvodnju. Riža je pak pojeftinila za 1,8 posto, uglavnom zahvaljujući dobroj žetvi u Indiji. 

Što je pojeftinilo? 

Šećer je pak pojeftinio za 4,4 posto u odnosu na ožujak, uglavnom zahvaljujući poboljšanim izgledima za proizvodnju u Indiji i na Tajlandu te boljim vremenskim uvjetima u Brazilu. U odnosu na prošlogodišnji travanj cijene su mu niže za 14,7 posto.

Cijene mliječnih proizvoda su niže za 0,3 posto u odnosu na ožujak, zbog slabije potražnju za obranim mlijekom u prahu i niže cijene sira pod pritiskom jačeg dolara. Maslac je pak poskupio zbog kontinuirano snažne uvozne potražnje.

Stagnacija proizvodnje pšenice

U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je podigao procjenu svjetske proizvodnje u sezoni 2023/2024., na 2,846 milijardi tona što je u odnosu na prethodnu sezonu rast za 1,2 posto.

Prognoziraju i veću potrošnju, procijenivši da će iznositi 2,83 mlrd. t, što bi, prema novim izračunima, predstavljalo povećanje za 1,4 posto u odnosu na sezonu 2022/2023. 

I zalihe bi na kraju ove sezone trebale biti veće za 2,1 posto te dosegnuti 890 mil. t.

Procjenjuju da bi globalna trgovina ovom robom mogla porasti za 1,6 posto, na 487 mil. t, uz veći obujam za one krupnog zrna, poput kukuruza, i nešto manji za pšenicu 

Procjena ovogodišnje proizvodnje pšenice ponovo je blago snižena, na 791 milijuna tona, što znači da se uglavnom zadržala na prošlogodišnjoj razini. Dosadašnje procjene pokazivale su 1-postotni rast.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor