Blagdan je svetog Jakova - zaštitnika ribara, pomoraca, seljaka

Nakon blagdana sv. Ilije, čuvara žetve i kontrolora oluja, a koji je slavljen 20. srpnja, Katolička crkva danas, 25. srpnja slavi blagdan sv. Jakova.

Ovaj svetac poznatiji je pod imenom Zebedejev (stariji), da bi ga se razlikovalo od Jakova Alfejeva (mlađega), koji je također jedan od apostola.

Rođen je u 1. stoljeću u ribarskom mjestu Betsaidi, na Genezaretskom jezeru. Osim Rimokatoličke Crkve, slave ga i vjernici Pravoslavne, Anglikanske, Luteranske te čak i neke Protestantske Crkve.

Crkveni podaci kažu da je u apostolsku službu pozvan u proljeće ili ljeto 28. godine od samoga Krista. Sveti Matej o tom pozivu u svom Evanđelju piše: “Idući odatle dalje, Isus opazi drugu dvojicu braće, Jakova Zebedejeva i brata mu Ivana, u lađici, s ocem, gdje krpe mreže. Pozva ih. Oni odmah ostave lađicu i svog oca te pođu za njim” (Mt 4,21-22).

Iz evanđelja po Luki, možemo saznati da je bio vatrene, nagle naravi, što potvrđuje njegova burna reakcija kad Samarijanci nisu htjeli primiti Isusa. "Kad to vidješe učenici, Jakov i Ivan, rekoše: "Gospodine, hoćeš li da zapovjedimo ognju da siđe s neba i da ih uništi?" Isus se okrenu pa ih ukori. I odu u drugo selo" (Lak 9,54-56).

Upravo tu, kažu podaci, nalazi se razlog zašto Isus Ivana i Jakova naziva “sinovima groma“.

Svetog Jakova obično se prikazuje kao putnika sa štapom u ruci, koji put i s mačem, što podsjeća na njegovu smrt, jer je bio pogubljen mačem i tako prvi od apostola pošao u mučeničku smrt.

Izvori navode da je pogubljen 44. godine u Judeji. Njegovi posmrtni ostaci kasnije su preneseni u Compostellu u Španjolskoj, gdje mu je grob tijekom srednjeg vijeka postao jedno od najvažnijih hodočasničkih odredišta, uz Rim i Jeruzalem.

U primorskim krajevima Hrvatske zaziva ga se kao zaštitnika ribara, pomoraca, seljaka. No, poznat je i kao zaštitnik hodočasnika, putnika, vitezova, vojnika, ljekarnika, kovača, kožara, krznara, ratara, voćara, težaka, konjanika, jahača i veterinara...

Blagdan sv. Jakova označava prijelaz u kasnije ljetne radove i vrijeme kad počinju berbe voća, posebno smokava i ranog grožđa. Stoga u Dalmaciji i Slavoniji, neki stari običaji spominju "Jakovljevu smokvu" – jer oko njegova blagdana iste počinju sazrijevati.

Također, u nekim regijama (posebno u Dalmaciji, Istri i kod franjevaca) blagoslivlja se loza ili se mole molitve za plodnost tla.

Uz to, kao svog zaštitnika slave ga brojni krajevi, gradovi, naselja, župe, crkve i kapele diljem svijeta. Kod nas su poznate župna crkva u Gunji, katedrala u Šibeniku te samostan u Osijeku.

Svakako treba istaknuti i manifestaciju Jakovlja u Kanfanaru u sklopu koje se održava tradicionalna smotra istarskih volova - boškarina.