Blagdan je svete Barbare - vrijeme za sijanje pšenice

Katolički vjernici danas 4. prosinca slave svetu Barbaru, blagdan kada se ujedno sije pšenica, odnosno započinje svetkovina najveselijeg kršćanskog blagdana - Božića.

Prema predaji, živjela je u 3. stoljeću u Nikomediji, na području današnje Turske, a njezin otac, poganski plemić Dioskur, navodno ju je zatočio u kulu kako bi je zaštitio od kršćanskog utjecaja.

Međutim, pisala je Origenu, crkvenom piscu, a ovaj joj, kažu crkveni podaci, poslao svećenika Valentina, preobučena u liječnika, koji ju je tajno poučavao u vjeri i kasnije krstio.

Kao simbol Svetoga Trojstva, na kuli je dala ugraditi treći prozor, no kad je otac otkrio da se krstila, prijavio ju je vlastima. Barbara je zbog svoje vjere mučena, osuđena na smrt, a vlastiti otac joj odrubio glavu.

Legenda kaže da ga je odmah nakon toga pogodio grom.

Sveta Barbara omiljena je u Hrvatskoj. I dalje živi običaj, posebice u slavonskim selima, da susjedi urane i jedni drugima odlaze u čestitare: “Hvaljen Isus! Čestitam vam Sv. Barbaru! Rodilo vam se, telilo se, ždrijebilo se, prasilo se, janjilo se, macilo se i leglo se! Živi i zdravi bili!”

Brojnim se božićnim običajima zazivao Božji blagoslov za dobar urod u narednoj godini

Domaćin bi na to odgovorio: “Živ i zdrav i ti bio!”, a onda bi se počastili domaćom kobasicom.

U drugim europskim zemljama, posebno njemačkog govornog područja, na ovaj se dan odreže grana trešnje, višnje ili šljive i stavi u vodu, kako bi procvjetala do Božića.

Sveta se Barbara, kaže portal vjeraidjela, ubraja i među 14 svetih pomoćnika u nevolji, odnosno u skupinu svetaca i svetica kojima se vjernici obraćaju moleći zaštitu od bolesti i svake druge nevolje. Štuje se kao zaštitnica dobre smrti, ali i kao zaštitnica topništva, ljevača, vatrogasaca, rudara, mučenika, zatvorenika, zvonara, minera i drugih.