Blagdan je slavenskih apostola, svetih Ćirila i Metoda

Katolička crkva danas, 5. srpnja slavi blagdan braće koji su poznatiji pod imenom solunska ili sveta braća odnosno slavenski apostoli. Riječ je, naravno o svetim Ćirilu i Metodu, rođenim u Solunu, u Grčkoj u 9. stoljeću.

Prema crkvenim izvorima, u Hrvatskoj se njihov blagdan, dopuštenjem pape Pija IX., slavi 5. srpnja. Prije se slavio 9. ožujka dok je u općem kalendaru 14. veljače.

Podaci kažu da je Solun u to vrijeme bio dvojezičan grad s brojnim slavenskim stanovništvom, što im je omogućilo poznavanje slavenskih dijalekata.

Obojica su bili vrlo obrazovani. Ćiril je studirao u Carigradu i bio je profesor filozofije, dok je Metod bio guverner jedne slavenske kneževine prije nego što je postao redovnik.

Tako 863. na poziv moravskog kneza Rastislava, koji je tražio misionare koji bi propovijedali na slavenskom jeziku, bizantski car Mihael III. šalje braću u Veliku Moravsku. Cilj je, opisuju izvori, bio suzbiti utjecaj franačkih misionara i uspostaviti crkvenu hijerarhiju na slavenskom jeziku te približiti svetu misu puku.

Njihov najveći doprinos bila je, upravo, standardizacija staroslavenskog jezika za liturgijske svrhe i stvaranje glagoljice. Unatoč otporu njemačkih biskupa koji su inzistirali na latinskoj liturgiji, Ćiril i Metod su se borili za pravo na bogoslužje na slavenskom jeziku. Putovali su u Rim gdje su za navedeno dobili podršku pape Hadrijana II.

Ćiril je umro u Rimu 869. godine, gdje je i pokopan, a Metod se vratio u Panoniju i Moravsku, gdje je nastavio svoj misionarski rad. Proživio je, kažu podaci, brojne poteškoće, uključujući zatvaranje od strane njemačkih biskupa, ali je uz papinu podršku nastavio širiti slavensku liturgiju. Preveo je cijelu Bibliju na slavenski jezik, a umro 885. godine.

Župa sv. Mihaela arkanđela u Sračincu koja pripada Varaždinskoj biskupiji, navodi da je utjecaj ovih svetih apostola na Hrvatsku bio velik. U našim krajevima, posebno primorskim jer se tamo i sklonio veliki broj protjeranih učenika, nastaje glagoljica.

"Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9 st. radom dvojice braće, a zadržala se u hrvatskim krajevima sve do 19. stoljeća. Tako je u hrvatskim krajevima dugo vremena živim pismom bila sačuvana uspomena na ovu dvojicu svetih ljudi, osobito u liturgijii", pojašnjavaju.

Dakle, naziv je nastao na hrvatskom prostoru, a sama riječ izvedena je prema glagolu glagoljati koji ima dva značenja: služiti misu na staroslavenskom jeziku te pričati, govoriti, divaniti.

"Hrvati su jedini narod Katoličke Crkve koji je imao skoro tisuću godina liturgiju na narodnom jeziku, a sve to imamo zahvaliti sv. Ćirilu i Metodu", ponosno ističu.

Papa Ivan Pavao II. svetu braću je 1980. godine proglasio suzaštitnicima Europe, naglašavajući njihovu ulogu u ujedinjenju istočne i zapadne kršćanske tradicije.