Bečki znanstvenici dokazali: Mikroplastika završava u ljudskom organizmu

Znanstvenici s Medicinskog sveučilišta u Beču predstavili su u okviru Gastroenterološkog kongresa održanom ovih dana u Beču rezultate svoje nove studije koji potvrđuju da mikroplastika završava u ljudskom organizmu tj. crijevima i izmetu.

Ono što se čini jako lako dokazati zapravo je istraživanje koje Sveučilište skupa s austrijskim Saveznim zavodom za okoliš provodi još od 2014. godine, navodi EurocommPR. 

Kakve su posljedice na ljudsko tijelo?

"Svoju smo metodu uspjeli toliko usavršiti da smo u stanju razlikovati devet vrsta plastike, što nam uopće omogućava dokazivanje postojanja mikroplastike u ljudskom organizmu. Mikroplastika je definitivno zagađivač okoliša. Mi smo napravili prvi korak, a kakve posljedice ovaj rezultat ima na ljudsko tijelo pokazat će tek dodatna istraživanja", ističu znanstvenici.

Istraživanje je provedeno na pet žena i tri muškaraca u dobi između 33 i 65 godina života iz Finske, Nizozemske, Velike Britanije, Italije, Poljske, Rusije, Japana i Austrije. Oni su tjedan dana vodili dnevnik prehrane, a po završetku istraživanja znanstvenicima su predali uzorke stolice. Svi ispitanici konzumirali su hranu zapakiranu u plastiku i kod svih je osam osoba zabilježena prisutnost plastike u stolici, u prosjeku 20 čestica mikroplastike na 10 grama stolice.

Mikroplastika u krvi, limfnoj tekućini ili jetri - neistraženo područje

Plastika je sveprisutna, a porast proizvodnje plastike u svijetu kontinuirano raste od 70-ih godina 20. stoljeća. Dok je proizvodnja plastike 1950. iznosila 1,5 megatona godišnje, već se 2015. popela na nevjerojatnih 400 megatona.

Davno utvrđeno da plastika iz mora i oceana putem morskih plodova i ribe dolazi u hranu, ali mikroplastika u hranidbeni lanac dolazi i drugim putem, jer ona je prisutna i prilikom berbe, proizvodnje i pakiranja prehrambenih proizvoda.

Rezultat istraživanja iznenadio je bečke znanstvenike, no oni ga za sada ne smatraju zabrinjavajućim, budući da je plastika inertan materijal, a ljudsko ga tijelo kako se čini filtrira i izlučuje.  No pitanje može li se prisutnost mikroplastike dokazati i u ljudskoj krvi, limfnoj tekućini ili čak u jetrima još ostaje neistraženo.

Europski parlament zabranio niz plastičnih proizvoda

Treba napomenuti da je Europski parlament upravo glasovao za zabranu čitavog niza plastičnih proizvoda koji pridonose destruktivnom i toksičnom onečišćenju okoliša, rijeka i mora. Usvojeno izvješće nastavak je ambicioznog prijedloga Europske komisije iz svibnja o smanjenju plastičnog otpada, tzv. Direktive o plastici za jednokratnu upotrebu. Nakon glasovanja, Parlament 6. studenog započinje pregovore s Europskom komisijom i Vijećem EU-a, tzv. trijalog, kako bi se konačni tekst Direktive usvojio u 2019. godini.

Jedna od predloženih mjera je potpuna zabrana plastičnih predmeta za koje na tržištu već postoji dostupna alternativa, kao što su štapići za uši, plastični pribor za jelo i tanjuri, slamke i nastavci za balone. Također, izvješće obvezuje države članice da smanje za 25% do 2025. godine upotrebu proizvoda poput jednokratnih šalica za kavu i plastičnih posuda za hranu, te uvedu proširenu odgovornost proizvođača (EPR) za proizvodnju omota, filtera za duhanske proizvode, vlažnih maramica i sl. Na inicijativu Zelenih/ESS-a traži se i zabrana proizvoda od opasne oxo-plastike koja se promovira kao biorazgradiva, ali se razgrađuje u mikroplastiku koja tako ulazi u hranidbeni lanac.

Zastupnik Zelenih/ESS-a i član Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Davor Škrlec, komentira:

"Ovo je pobjeda u borbi protiv jednokratne plastike, ali pred nama je dug put da zaustavimo gušenje našeg planeta pod težinom vlastitog smeća. Svake minute kamion pun plastičnog otpada baca se u naša mora i oceane. Građani ne mogu više čekati da industrija shvati kako onečišćenje plastikom predstavlja ozbiljnu prijetnju svima nama. Ovim primjerom Europska unija može svijetu pokazati kako izgraditi održivu budućnost bez upotrebe jednokratne plastike."