Zbog nedostatka zelenih površina tj. biljaka i drveća, u gradovima je i do 6 stupnjeva viša temperatura u odnosu na periferiju.
Dolaskom ljeta primjetnije su temperaturne razlike između grada i okolnih naselja. Ovaj se fenomen u struci naziva gradskim toplinskim otocima ili "Urban Heat Islands“" Pri tom, objašnjava Ivana Ćosić iz Eurocomma, nije riječ o nekoj novoj pojavi, nego je gradsko stanovništvo zbog globalnih klimatskih promjena svjesnije doživljava.
Temperature u gradu su u današnje vrijeme za šest stupnjeva više u odnosu na periferne dijelove grada. Ovakve klimatske promjene posebno su izražene u velikim gradovima koji su daleko od obale pa tako i u Beču.
Kako bi se utjecaj klimatskih promjena ipak što više ublažio Grad Beč je razvio strategiju koja obuhvaća čak 90 različitih načina planiranja i izgradnje stambenim zgrada uz pomoć kojih je temperaturu u ljetnim mjesecima moguće smanjiti za pet do šest stupnjeva.
Uvriježeno je mišljenje da se vrućina u gradovima stvara prvenstveno zbog velikog broja stanovnika ili previše tamnih betonskih površina, što je djelomično i točno, no ovaj se efekt stvara i zbog nedostatka zelenih površina tj. biljaka i drveća.
Bečki su stručnjaci utvrdili da je ozelenjavanje dvorišta, krovova i fasada najučinkovitije sredstvo protiv vrućina u gradu i to iz dva razloga, jer stambene površine na ovaj načinu nisu izložene direktnom suncu i jer listovi biljaka prilikom fotosinteze isparavaju vodu. Upravo nedostatak isparavanja jedan je od glavnih razloga za nastajanje gradskih toplinskih otoka. U prirodi tlo vodu zadržava duže vrijeme, a ona u atmosferu postupno isparava putem biljaka. Ovaj efekt hladnog isparavanja nedostaje u gradu.
U Beču su stoga u posljednjih nekoliko godina pokrenuti mnogi projekti ozelenjavanja postojećih zgrada, a prilikom izgradnje novih se arhitekti trude ukomponirati što više biljnog pokrova u svoje koncepte hortikulturnog uređenja, ali i na fasade i krove samih zgrada.
Jedan od sjajnih primjera ozelenjevanja u Beču je i fasada samo komunalnog poduzeća za zbrinjavanje otpadom koja je od vrha do dna pokrivena raznim travama i cvijećem.
Foto: Eurocomm
Tagovi
Autorica
Galerija smijeha: pogledajte zabavne kadrove životinja ovogodišnjeg RuralFoto natječaja
Češki poljoprivrednik kupio 17 traktora Claas Xerion
Ime je dobila po mitu da kravama siše mlijeko, no kravosas je naša korisna zmija
Podnošenje jedinstvenih zahtjeva za 2026. započinje već u siječnju
Državno zemljište kao razvojni resurs - evo o čemu je ministar razgovarao s HUP-om
Podnošenje jedinstvenih zahtjeva za 2026. započinje već u siječnju
Uvoz uništava proizvođače krumpira, a reakcija institucija izostaje
EU-Mercosur: Trgovinska prekretnica ili prijetnja europskoj poljoprivredi?
FAO: Ptičja gripa više nije sporadična prijetnja, postaje globalni izazov
Primili ste dopis o brisanju parcela iz ARKOD-a? Ministar kaže da ipak ne morate brinuti
Stotinu traktora na prosvjedu u Novom Sadu: Na ovo nas je muka natjerala
U prevrtanju traktora smrtno stradao 68-godišnjak
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić To sam trebao inače spojiti sa ovom velikom parcelom koja je 4,67 h ali je problem neznam gdje beton što su pronašli plin, nemogu ga Više [+]
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Žao mi je samo što nisam ubacio nešto KWS sjemena. Več sam išao na ossk Drava. I sada več mogu zaključiti gdje i što za iduču godinu Više [+]
