Baranjski poljoprivrednici: Zamrznuti porezni dug na godinu dana

Iako zadovoljni dogovorom s ministrom Jakovinom, baranjski poljoprivrednici smišljaju nove načine pomoću kojih bi mogli ublažiti katastrofalnu štetu nastalu zbog nezapamćene suše. Dio “kolača” od ukupno 400 milijuna kuna na ime poticaja iz 2010. godine, koje se Ministarstvo obvezalo poljoprivrednicima isplatiti za 15-ak dana, dobro će im doći, ali iznosi im ni blizu neće biti dovoljni za jesensku sjetvu koja se bliži.
- Konačno smo uspjeli “privesti” ministra, postaviti ga za stol i dogovoriti se oko isplate zaostalih poticaja za koje je tvrdio da su nam isplaćeni. Umjesto da postavljamo pitanje odakle sada 400 milijuna kuna, kada su nadležni tvrdili da su nam ih isplatili, okrećemo se prema jesenskoj sjetvi - priča Petar Pranjić, predsjednik Udruge seljaka Baranjska brazda, napominjući kako će od države zatražiti i isplatu poticaja na ime prošlogodišnje jesenske sjetve.

Tvrdi kako ne traže nikakve ustupke, nego samo poštovanje zakonom im zajamčenih prava. Bilo bi dobro, nastavlja, da spomenuta sredstva budu isplaćena do početka sjetve, a ne početkom iduće godine, kako je najavljeno.

Isto tako, dodaje, izaći će s prijedlogom da im porezni dugovi budu zamrznuti na godinu dana.
- Kada se pogleda lista srama pravnih i fizičkih osoba s područja Baranje, 60 posto mjesta zauzimaju poljoprivrednici. Porez nisu platili ne zato što nisu htjeli nego zato što nisu mogli - ponavlja, postavljajući pitanje zbog čega baranjski poljoprivrednik koji živi i radi na području od posebne državne skrbi nema nikakvih ustupaka.
- Kod nas nije razvijena industrija, niti bilo kakva druga grana privrede osim poljoprivrede i djelomično turizma. Dakle, moramo se okrenuti poljoprivredi i činiti sve da nahranimo cijelu Hrvatsku, a ne da uvozimo izvana - tvrdi Pranjić.

Već sada se boji jesenske sjetve jer poljoprivrednim površinama nedostaje na hektolitre kiše.
- Kiše nema na vidiku, a na dubini od 70 centimetara uopće nema vlage - naglašava, dodajući kako ne bi pomogle ni monsunske kiše.

Štete na kukuruzu tolike su da će većina poljoprivrednika kukuruz upotrijebiti za silažu. Od suncokreta se očekuje prinos od 1,5 do 2 tone po hektaru, što je upola manje nego inače. Što se šećerne repe tiče, njezino vađenje bit će prolongirano za 20-ak dana, korijen je mali, a poljoprivrednici se pribojavaju da će zbog suše dio ostati u zemlji. Štete na soji procjenjuju se na 40 posto.

Autor: Ivica Getto