Američki studenti agronomije educiraju se u Hrvatskoj

Na Braču se održava Međunarodni simpozij agronoma koji već 60 godina organiziraju Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Cilj je predstaviti najnovije rezultate hrvatskih i inozemnih istraživača i omogućiti bolji prijenos znanstvenih dostignuća u poljoprivrednu proizvodnju.

Oko 400 sudionika simpozija u pet dana bavi se važnim temama podijeljenim u razne sekcije: biljnom i životinjskom proizvodnjom, bioraznolikošću i konzervacijom, agroekologijom i regenerativnom poljoprivredom.

U nekoliko dana "pretresle" su se i ključne teme poput privlačenja mladih ljudi u ovu granu gospodarstva.

Uz brojne međunarodne stručnjake, ove godine na simpozij je stiglo i desetak studenata poznatog američkog sveučilišta agronomije Tennessee. U Hrvatskoj će provesti 23 dana u okviru programa "study abroad".

Iz Tennessija u Hrvatsku

S profesorom Davorom Kralikom s FAZOS-a američki studenti obišli su našu zemlju uzduž i poprijeko. Krenuli su iz Osijeka, obišli beljske vinograde, staklenike s rajčicama, bioplinsko postrojenje na farmi Mitrovac, te Iločke vinograde i Ergelu Đakovo.

"Nastavili su edukaciju u Zagrebu, na pokušalištu Agronomskog fakulteta u Jazbini. Potom smo išli Zadar i Pag gdje su se upoznali s uzgojem ovaca i proizvodnjom sira, te monitoringom pčelinjih zajednica. Sva je edukacija naslonjena na digitalne tehnologije", kazao je profesor Kralik.

Nakon Simpozija agronoma, studenti će s Brača otići put Korčule, Pelješca i Dubrovnika.

Razgovarali smo s nekoliko njih koji su pokazali veliki entuzijazam za stjecanjem znanja na hrvatskim poljima. Radi se o mladim ljudima koji već sada imaju specifična znanja iz agronomije, a koja uspješno primjenjuju u svojim projektima.

Duncan McNamara bavi se temom preciznog navodnjavanja u staklenicima pomoću senzorskih aplikatora, radi što učinkovitijeg korištenja vode. U dva tjedna naučio je mnogo o hrvatskom agraru.

"Zaista sam impresionian. Malo sam se pripremio, proučio povijest Hrvatske, ali o vašoj kulturi i poljoprivredi nisam puno znao. Mogu samo reći da Hrvatska ne izgleda kao ostatak Istočne Europe", kazao je ovaj student agronomije s Fakulteta Tennessee.

Patric Barry bavi se temom upotrebe spektroskopije u monitoringu anaerobne digestije u realnom vremenu, a Olivia Ficalora istražuje ulogu optoelektričnih senzora u monitoringu fermentacije mošta u vino.

Agrosolari ili agrovoltaici

U Tennessee-ju nemaju problema s privlačenjem studenata agronomija na taj studij, jer je u ovoj američkoj državi poljoprivreda broj jedan u smislu ekonomije. Gladi se tamo ne boje, poljoprivredu studira nekoliko tisuća studenata i nemaju problema popuniti upisne kvote kao mi u Hrvatskoj.

Međunarodni simpozij agronoma upravo je u tijeku na otoku Braču

Ruqayyah Omer istražuje masline i elektrone - to je naime bio naziv njene prezentacije održane tijekom sekcije o pametnoj poljoprivredi. Bavi se korištenjem umjetne inteligencije koja uči solarne panele da "podijele" sunce.

"Profesor Kralik nam jako pomaže u istraživačkom radu vezanom uz agrovoltaike, koji bi u Hrvatskoj mogli biti jako primjenjivi", rekla je ova studentica.

Agrosolari ili agrovoltaici s primjenom su počeli prije 15 godina, provedbom istraživanja u Francuskoj i Španjolskoj. Cilj je da se osigura dodatni prihod poljoprivrednicima na način da proizvode energiju, a da se ne ugrozi proizvodnja.

Solari nad poljoprivrednom površinom nisu naišli razumijevanje u domaćoj agro javnosti. Mnogi smatraju da bi paneli trebali biti postavljeni samo na zemljištu koje nije predviđeno za poljoprivrednu proizvodnju.

"To je greška, jer agrosolari su odličan odgovor na klimatske promjene. Sjena koja nastaje kada se oni nalaze nad nekom kulturom, štiti biljku na nekoliko načina, a poljoprivrednik ostvaruje dodatni prihod" rekao je profesor Kralik.

Zaštita vinograda

Kralik ističe problem domaće regulative po kojoj se agrosolari ne dozvoljavaju na zemljišnim površinama kategoriziranima sa P1.

"To nije korektno, jer primjerice vinogradi su višegodišnje kulture pa ih nad njima ima smisla postaviti. Na taj način imamo zaštitu od tuče, sprejčavamo evaporaciju vode iz tla, a biljku štite od sunca, pa nema ožegotina", kazao je ovaj profesor s FAZOS-a naglašavajući da se ne smije zanemariti potencijalni izvor prihoda koje poljoprivrednik može zaraditi proizvodnjom energije.

Međunarodni simpozij agronoma na Braču traje još dva dana, a zadnji dan predviđen je za posjet svjetski poznatom kamenolomu u Pučišćima.