Alarmantno s proizvodnjom domaćeg sjemena

"Državni zavod za sjemenarstvo i Centar za poljoprivredu, hranu i selo iz Zagreba, koji su zajedno s ministarstvima poljoprivrede i gospodarstva trebali poticati i razvijati nacionalno sjeme, znatno su dokinuli domaću proizvodnju sjemena povrća, cvijeća, krmnoga i industrijskog bilja, ljekovitih, aromatičnih, medonosnih i drugih vrsta, a žitarice su smanjili", izjavio je za Hinu redoviti profesor zagrebačkog Agronomskog fakulteta Ivan Kolak.

Po njegovim riječima, nekad je Republika Hrvatska na godinu izvozila svoje sjeme svoje pameti u vrijednosti do 500 milijuna američkih dolara (samo hibridnog sjemena kukuruza do 350 milijuna dolara), a danas uvozimo oko 180 milijuna američkih dolara sjemena i sadnoga materijala.

"Za ozbiljnu i smislenu domaću proizvodnju sjemena imamo agrološke uvjete, dobre sjemenare i rasadničare, ali država nema strategiju za proizvodnju domaće zdrave hrane, pa ni za sjeme i sadni materijal na kojem i s kojim počinje proizvodnja hrane", ustvrdio je te upitao što bi naši i strani uvoznici sjemena i hrane radili kad bi Hrvati proizvodili svoje sjeme i hranu te ih izvozili u Europu i svijet.

Kolak tvrdi kako bez kvalitetnog sjemena nema ni naroda ni države jer je jedan narod suveren onoliko koliko proizvodi svojeg sjemena i svoje zdrave hrane.

"U svim europskim državama sjemenu i sadnome materijalu vlade i mjerodavna ministarstva pridaju najveću moguću pozornost jer znaju da - ako nisi posijao, nećeš ni žeti", izjavio je hrvatski stručnjak.

Po njegovu mišljenju, koliko se u nas sjemenu poklanja pozornosti, najbolje se vidi po tome da je naša vlada osmislila zakone i pravilnike za ekološku poljoprivredu, ali bez domaćeg ekološkog sjemena i sjemenarstva.

"Znate li da se izvorni varaždinski kupus više ne nalazi u Hrvatskoj, nego u europskim državama i privatnim bankama gena? A slično je s tisućama naših populacija kukuruza, krumpira (poluranjka), boba, slanutka i inih kultivara, lokalnih genotipova koji su othranili naše pretke i nas", ustvrdio je Kolak, ističući da sa suradnicima i sjemenarima više od 22 godine pokušava utjecati na hrvatsku vladu da se okrene svojem narodu i domaćoj kvaliteti sjemena i hrane barem kroz Hrvatsku banku biljnog sjemena za koju još nisu postavljeni temelji.

"Mi smo jedina država Europske unije koja ulazi u tu zajednicu bez hrvatske banke biljnih gena - sjemena i sadnog materijala. Javno pitam - kako je to moguće, a morali smo imati banku nacionalnog sjemena i trajno raditi na njoj od stvaranja samostalne Republike Hrvatske", izjavio je.

Podsjetio je kako je još hrvatski knez Trpimir 848. godine u Rižinicama benediktincima dao oranice za "biljevište i pokušalište boljeg sjemena", a kralj Zvonimir ledinu u Baškoj za proizvodnju boljeg sjemena.

Ivan Kolak nositelj je dodiplomskih i poslijediplomskih te doktorskih modula iz sjemenarstva, osnivač je Zavoda za sjemenarstvo te bivši predstojnik i zamjenik predstojnika Zavoda za sjemenarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Posebno se bavi sjemenarstvom ratarskih i krmnih kultura, ljekovitim i aromatičnim biljem te očuvanjem biljnih genetskih izvora Republike Hrvatske. Sam je ili kao suautor objavio više od stotinu znanstvenih radova, a među ostalim autor je knjiga "Pojmovnik sjemenarstva", "Sjemenarstvo ratarskih i krmnih kultura" i "Vučika".