Agrobirokracija napada

Po glavi jednog poljoprivrednog proizvođača pada 1,7 državnih poljoprivrednih činovnika raspoređenih u deset agencija, koji već tri godine ne mogu zbrojiti koliko u Hrvatskoj ima krava.

Najvažnije je u poljoprivredi ne biti lijen i imati dobro zemljište.

Naravno, važnije od toga je imati kvalitetnu birokratsku službu.

Jer prvi je korak u dobrom obavljanju posla, makar bila riječ o uzgoju jabuka, stoke ili pčela, urediti sve papire, prikupiti dozvole, potpisati ugovore i poslati nekoliko faksova. Uz to je, naravno, važno imati kvalitetan administrativni kadar te nekoliko institucija u kojima će zaposlenici, iz svojih klimatiziranih, uredskih prostorija, voditi brigu o romantičnom, hrvatskom selu.

A ne kao u Austriji.

Tamo se kompletna poljoprivreda vodi iz jedne institucije, Poljoprivredne komore, umjesto da su i oni, poput lukavih Hrvata, otvorili desetak agencija i tri poljoprivredna instituta.

Neki njihovi djelatnici nikad u životu nisu vidjeli kravu.

Ali kako samo brzo tipkaju...

Ima trenutačno u Hrvatskoj valjda više poljoprivrednih službi nego što ima četvornih metara poljoprivrednog zemljišta.

Temelj svega je Ministarstvo poljoprivrede sa 777 zaposlenika.

Osnovalo je to ministarstvo nekoliko agencija: od Hrvatske poljoprivredne agencije s 369 zaposlenika do najnovije, koja nikada nije ‘zaozbiljno proradila’, Agencije za poljoprivredno zemljište.

Ta posljednja ima samo šest zaposlenika, još pravo i ne radi, ali samo je lani potrošila 515 tisuća kuna na honorare - točno 7200 kuna po zaposleniku mjesečno.

“Ma dobro, nije baš da ništa nisu radili. Nešto su obavljali na lokalnoj razini, i to im je isplaćen novac za trošak izlaska na teren”, doznajemo od jednog djelatnika u sustavu poljoprivrede.

A što će tek biti kada zbilja prionu na posao!

Zatim je tu i Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo.

Taj centar obavlja ono što su nekada obavljali lokalni zavodi za poljoprivredu (zlobnici bi rekli - znatno lošije), a ima 162 zaposlenika na koje godišnje potroši 22,5 milijuna kuna te još dodatna dva milijuna na najam uredskih prostorija.

Valja svakako spomenuti i Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, hrvatskim poljoprivrednicima najomraženiju poljoprivrednu instituciju koja poticaje isplaćuje s nekoliko godina zakašnjenja, iskoristila je samo 30 posto poticaja za poljoprivredu iz SAPARD i IPARD programa, ali zato zapošljava 503 zaposlenika s prosječnim mjesečnim plaćama od 11.200 kuna.

Na najam prostorija troše dodatnih 6,4 milijuna kuna, telefon i poštu Agencija godišnje plaća 4,6 milijuna kuna, još 11,6 milijuna godišnje potroši za isplatu dodatnih honorara (ova 503 zaposlenika valjda ne stignu odraditi sve te silne poslove), a posluže se s još 46 službenih vozila koja su im svakodnevno na raspolaganju.

Dolaskom novog ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, Hrvatska je bogatija za još jednu instituciju.

Ona se zove Poljoprivredna savjetodavna služba, i još je lani bila dio Hrvatske poljoprivredne komore.

Autor: Dora Koretić

Foto: RGBStock.com