Agrarni će savjetnici morati više pokazati na terenu

Skoro izdvajanje javne poljoprivredne savjetodavne službe iz Hrvatske poljoprivredne komore (HKP) podijelilo je Ministarstvo poljoprivrede i čelnike komore, koji se teško mire s gubljenjem te stručne službe samo godinu dana nakon što je ušla u njihov sastav.

Ministar Tihomir Jakovina kaže da će poljoprivredna savjetodavna služba, nakon izdvajanja iz sastava HPK-a, ponovo biti samostalna institucija kao što je bila od 1997. godine kad je ustrojena u sadašnjem obliku.

Dodao je da postoji regionalna mreža 250 poljoprivrednih savjetnika na terenu, koji su u sastavu poljoprivredne komore bili dobrim dijelom marginalizirani. Dio ljudi se, kaže ministar, nije snašao u novom organizacijskom ustroju.

Naime, u Ministarstvu smatraju da su se djelatnici savjetodavne službe nepotrebno bavili administrativnim poslovima, a da pritom nisu mogli biti i na terenu.

S druge strane, broj prevaljenih kilometara od dva milijuna na godinu pokazuje da pojedini djelatnici savjetodavne službe, među kojima su većina časni i pošteni ljudi, nisu zanemarili terenski rad.

No osim gotovo 40 milijuna kuna iz proračuna, poljoprivredna je komora na godinu izdvajala dodatnih tri milijuna kuna za podmirenje terenskih troškova savjetodavne službe.

Međutim, doprinos komore, koji je lani iznosio 10,5 milijuna kuna, trošen je na vrlo čudan način, ističe ministar. Primjerice, za privatno školovanje čelnika komore, bilo da je riječ o postdiplomskom studiju ili upisivanju fakulteta na trošak komore.

Iz HPK-a odgovaraju da je sve to točno, ali da je za sve postojala odluka Upravnog odbora poljoprivredne komore. Dakle, ništa nije rađeno mimo zakona.

Glasnogovornik komore Vladimir Novotny kazao nam je da je njegovo školovanje na postdiplomskom studiju za odnose s javnošću, što mu je bilo stručno usavršavanje, stajalo manje nego što su bili modni dodaci, kao što su kravate, nekih bivših glasnogovornika ministarstva poljoprivrede.

Jakovina ističe da bi u ovom trenutku potpuno stavljanje poljoprivredne savjetodavne službe na tržište bilo preradikalan potez. Dodaje da 14 zemalja EU-a ima savjetodavnu službu u sklopu poljoprivredne komore. Dakle, postoje različita rješenja što se tiče funkcioniranja poljoprivredne savjetodavne službe.

Primjerice, Češka je jedna od rijetkih zemalja koje su poljoprivrednu savjetodavnu službu stavile potpuno na tržište.

Jakovina pak ističe da je nizozemski model, a koji je prihvatila i Slovenija, primjereniji Hrvatskoj. Riječ je o tome da savjetodavci imaju jedan dio plaće fiksni, a drugi dio moraju zaraditi na tržištu.

Slovenija pak, iako ima za više od trećinu manje poljoprivredne površne nego Hrvatska, ima dvostruko više poljoprivrednih savjetodavaca, njih 500.

Savjetodavci bi, bez obzira na to kako bili organizirani, trebali odigrati ključnu ulogu u povećanju konkurentnosti domaće poljoprivrede, koja ionako zaostaje za prosječnim prinosima u Uniji.

Autor: MARINKO PETKOVIĆ

Foto: FreeFoto