78 posto OPG-a ne može kandidirati za Mjeru 4

Nakon lošeg iskorištavanja sredstava za IPARD program uzrokovanog zbog objave samo dva natječaja koja su obrađivana godinu dana, s Mjerom 4 uslijedio je novi udar na OPG-ove.

S obzirom da se bliže parlamentarni izbori, evo što kažu iz političkih stranaka. HSP-AS o postojećim raspisanim mjerama Programa ruralnog razvoja: Mjere Ruralnog razvoja nestrpljivo su iščekivane kod malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava jer su trebale omogućiti razvoj, bolju konkurentnost uz povećanje održivosti poljoprivrednih gospodarstava.

78% OPG-a izgubilo mogućnost kandidiranja

Što je postignuto Programom ruralnog razvoja?

I dok su se poljoprivrednici nadali da su sredstva namijenjena većini, kroz Pravilnik je osigurano da ona budu raspoloživa uglavnom bogatoj korporacijskoj manjini.

Osnovni kriteriji Pravilnika koji je proizašao iz Programa ruralnog razvoja RH do 2020., a koji donose najviše bodova, ne uzimaju u obzir stanje poljoprivrede i veličine poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj te idu u korist velikih poljoprivrednih subjekata. Stavljajući u Natječaj da veličina gospodarstava iskazana u standardnom outputu bude minimalno 8.000 eura, u startu je 78% ili 180.000 OPG-ova izgubilo mogućnost kandidiranja za Mjeru 4. I dok su uvedena ograničenja za male proizvođače, za one velike nisu postavljene gornje granice.

Krivi kriterij omogućio natjecanje velikima

Što mislite o kriterijima ekonomske veličine gospodarstava koji su postavljeni kao uvjet u natječajima?

Izbacivanje malih OPG-ova iz prihvatljivosti natječaja odrađena je i kroz parametar veličina poduzeća koji nema veze sa stvarnim stanjem veličine poljoprivrednih gospodarstava. Krivi kriterij veličine poduzeća omogućio je velikima kandidiranje na natječaju koji uopće nije predviđen za njih. Takav kriterij vjerojatno je primjenjiv u velikim članicama EU, dok je kod nas apsolutno neprihvatljiv, a pogotovo u poljoprivredi gdje 90% OPG-a i malih gospodarstava ima promet do 100.000 eura.

Osnivale su se nove tvrtke

Zašto se mali proizvođači nisu udružili?

Eliminacija malih poljoprivrednika, kako kažu, prljavo je odrađena i kroz mogućnost udruživanja proizvođača. Kako je Pravilnik kasno izašao, udruživanje malih proizvođača nije se moglo pripremiti na vrijeme, dok su veliki sa svojom mašinerijom to uspjeli odraditi. Osnivale su se nove tvrtke (i po nekoliko njih), prebacivala zemlja, stoka i sve što je trebalo kako bi projekte bolje pripremili i dobili po kriteriju bodovanja što više bodova (zajednički projekt 20 bodova od 100 mogućih). Trebalo bi svakako vidjeti koje su sve tvrtke osnovane u zadnjih 10 mjeseci prije objave Pravilnika jer su osnovane samo zbog uzimanja sredstava koja pripadaju ostalim poljoprivrednicima.

Niti gram hrvatske sirovine?

Kako je moguće da tvrtke koje su osnovane krajem 2014. i u 2015. godini predaju projekte vrijedne u stotinama milijuna kuna?

Gledajući Podmjeru 4.2. koja se tiče izgradnje i opremanja prerađivačkih kapaciteta vidljivo je kako su predani projekti vrijedni više stotina milijuna kuna kroz čiju se realizaciju neće koristiti niti gram hrvatske sirovine. Sramotno je to kako će mnogi hrvatski proizvođači zbog kriterija bodovanja ostati bez sredstava, dok će uvoznici i trgovci za preradu bez problema dobiti sredstva. Je li cilj mjera ruralnog razvoja uvoz koji uništava hrvatsku proizvodnju, ili je cilj povećanje proizvodnje i smanjenje uvoza, na to bi netko u ministarstvu trebao odgovoriti te zbog toga i snositi odgovornost.

Foto: pixabay.com