Pretraga tekstova
Posljednje izvješće EK o Hrvatskoj imalo je najmanje prigovora upravo na poljoprivredu
Hrvatska bi u pregovorima s Europskom Unijom mogla dobiti kvotu za proizvodnju mlijeka od 750 milijuna litara. Iako nije ostvareno traženih 900 milijuna litara, riječ je o velikom uspjehu, posebno s obzirom na trenutačno kaotično stanje na tržištu mlijeka u EU - rekao nam je izvor iz Bruxellesa.
Naime, cijene mlijeka padaju, proizvođači prosvjeduju i sve je više onih koji odustaju od proizvodnje pa bi spomenuta kvota mogla biti jedna od ugodnijih vijesti koja bi trebala oraspoložiti hrvatske proizvođače.
Uspjeh hrvatskih pregovarača jest u tome što su u Europskoj komisiji uvažili da se kao referentna godina uzme 2007. kada smo imali dobru proizvodnju, dok su druge zemlje morale uzimati ili trogodišnji prosjek ili prosjek proizvodnje u pet godina bez najbolje i najgore godine. Iz hrvatskog pregovaračkog tima poručili su nam da bi pregovori za 11. i 12. poglavlje - poljoprivreda te veterinarstvo i sigurnost hrane - mogli vrlo brzo biti okončani.
Činjenica da je posljednji izvještaj EK najmanje prigovora imao na poglavlja koja se tiču poljoprivrede, pokazuje da se taj segment pregovora dobro vodi, tvrdi izvor iz hrvatskog pregovaračkog tima.
No, EK od Hrvatske traži jačanje poljoprivrednih institucija, pa bi do Nove godine trebala biti uspostavljena Agencija za plaćanje koja bi trebala zaposliti 89 ljudi. Među ključnim elementima u pregovorima o poljoprivredi je određivanje “financijske omotnice” za poljoprivredu i ruralni razvoj.
Kako su prije tvrdili u pregovaračkom timu, financijska omotnica ili količina novca koji će Hrvatska dobiti godišnje nakon ulaska u EU ne bi smjela biti niža od 600 milijuna eura. Koliko ćemo novca dobiti za poljoprivredu i ruralni razvoj kada uđemo u EU, ovisi i o tome koliko ćemo novca iskoristiti iz pretpristupnih fondova: ako ne iskoristimo sav novac, EK će smatrati da nam niti ne treba više.
Iako prodaja poljoprivrednog zemljišta strancima ne ulazi u područje pregovora o poljoprivredi, ipak zanima hrvatske proizvođače. Hrvatski zahtjev od 12 godina mogao bi biti smanjen, no pregovarači ipak vjeruju da će i u tom dijelu EK biti blagonaklon.
Koliko je poljoprivredno zemljište važan dio najbolje pokazuje podatak da jedan hektar poljoprivrednog zemljišta u Europi vrijedi oko 20.000 eura. Kako Hrvatska posjeduje oko milijun hektara iskoristivog poljoprivrednog zemljišta, dolazimo do iznosa od 20 milijardi eura.
Autor: M. Kuskunović
Izvori
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
OPG Petrović već deset godina uspješno uzgaja šparoge u Šaptinovcima pored Našica. Njihove proizvode možete kušati u brojnim restoranima i kupiti u trgovačkim centrima. U prosjeku, godišnje uberu oko 2 tone po hektaru, ovisno o vremenskim u... Više [+]
OPG Petrović već deset godina uspješno uzgaja šparoge u Šaptinovcima pored Našica. Njihove proizvode možete kušati u brojnim restoranima i kupiti u trgovačkim centrima. U prosjeku, godišnje uberu oko 2 tone po hektaru, ovisno o vremenskim uvjetima.
Uskoro više!