Pretraga tekstova
58. rođendan Plodova zemlje - najdugovječnije i jedne od najgledanijih emisija u Hrvatskoj!
Najdugovječnija i kultna emisija Hrvatske radiotelevizije (HRT) Plodovi zemlje ovoga prosinca obilježava 58. obljetnicu svojega postojanja. Emisija je to kojoj gledatelji vjeruju i koja ne izbjegava govoriti o važnim problemima pa nije ni čudo što i u svojem šestom desetljeću privlači veliki broj gledatelja.
Zanimljivo je da osim poljoprivrednika emisiju gledaju i ljubitelji prirode i zemlje koji nemaju veze s poljoprivredom i selom, a to potvrđuje i stalna visoka gledanost emisije tijekom cijele godine. Plodove zemlje tijekom 2016. godine pratilo je prosječno 14% opće populacije (AMR), odnosno u prosjeku svaku je emisiju gledalo 570.489 gledatelja.
Uvoz jeftine hrane i slab nadzor nad njom, osiromašenje sela i pusta Slavonija, u velikome broju slučajeva besperspektivnost bavljenja poljoprivredom, samo su neke od tema kojima se ove godine bavila emisija, a dugogodišnji urednik i voditelj Vlatko Grgurić kaže kako do priča dolazi razgovarajući svakodnevno s ljudima. Dodaje da se u emisiji ove godine progovorilo o brojnim problemima, ali i pokrenulo njihovo rješavanje.
Plodovi zemlje tako su prvi razotkrili aferu s potporama i poljoprivrednim zemljištima. Pojedinci i tvrtke, uz izjavu su dvaju svjedoka, uzimali potpore za privatno poljoprivredno zemljište, a da vlasnici zemlje to nisu uopće znali.
"Nevjerojatno, ljudi su sami obrađivali zemlju, a potpore su uzimali drugi. Nikad u medijskome prostoru, otkako pamtim, neka državna institucija nije reagirala tako promptno kao u ovome slučaju", kaže Vlatko Grgurić i dodaje: "Već dan nakon emisije ministar je sazvao izvanrednu konferenciju za novinare i najavio provjeru i kažnjavanje svih koji su varali sustav te promjenu spornoga pravilnika."
Plodovi zemlje prvi su progovorili i o namještenim natječajima iz Fonda za ruralni razvoj. Natječaj vrijedan 870 milijuna kuna trebao je biti usmjeren razvoju malih i srednjih obiteljskih gospodarstava, međutim čak 370 milijuna kuna trebalo je dobiti 10 velikih tvrtki.
"Iako je natječaj okončan još 15. travnja 2015., dakle, prije godinu i pol dana, novac iz tog programa nije dodijeljen. Ali bit će uskoro, kažu u Ministarstvu, obećali su - do kraja godine. I novac će, vjerojatno, u prave ruke", ističe Vlatko Grgurić. U ovoj se godini u emisiji često govorilo i o teškome stanju u govedarstvu i proizvodnji mlijeka.
"Stručnjacima smo davali prostor da kažu što bi se trebalo promijeniti. Nažalost, najčešće smo samo - kao puki kroničari - evidentirali stanje u sektoru u kojemu je preostalo još samo sedam tisuća proizvođača mlijeka. I to u zemlji koja je proporcionalno broju stanovnika najveća zemlja uvoznica mlijeka u Europskoj uniji", upozorava urednik Plodova zemlje.
Ipak, uz brojne probleme, emisija Plodovi zemlje nikad ne propušta prenijeti savjete i primjere uspješnih hrvatskih poljoprivrednika. Na pitanje može li se živjeti od poljoprivrede i plodova zemlje, urednik Vlatko Grgurić kaže: "Može, potvrdili su to svojim primjerima mnogi uspješni poljoprivrednici i stočari u našoj emisiji. Vjerujemo da su bar neki gledatelji na njihovim primjerima mogli nešto naučiti i poboljšati proizvodnju na svojim gospodarstvima."
Plodovi zemlje najdugovječnija su emisija u Republici Hrvatskoj, pa čak i na jugoistoku Europe. U srijedu 21. prosinca obilježit će svoj 58. rođendan i to najvjerojatnije radno, sa svojim vrijednim suradnicima i kolegama iz HRT-ovih centara, koji neumorno upućuju na probleme s kojima se poljoprivrednici susreću, ali ističu i svijetle primjere pridonoseći preobrazbi hrvatskoga sela i mora.
O planovima za sljedeću godinu urednik i voditelj emisije Vlatko Grgurić kaže kako će nastaviti jednakim ritmom te najavljuje malo više tema o tome kako poljoprivredu učiniti profitabilnijom. Emisija Plodovi zemlje na rasporedu je svake nedjelje na Prvome programu Hrvatske televizije (HRT - HTV 1) u 12.15, a može se pratiti i na multimedijskoj usluzi HRTi.
Tagovi
Autorica
Više [+]
Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i u... Više [+]
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i usra... ali očito da ja nisam.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić To sam trebao inače spojiti sa ovom velikom parcelom koja je 4,67 h ali je problem neznam gdje beton što su pronašli plin, nemogu ga Više [+] nikako napipati gdje je da nepotrgam plug. A i ovo što preorao tu su bile nekada kažu dvije kuče ali sa plugom sam našao i treču i sada me u jesen čeka dobar posao, vađenje temelja iz zemlje ali je bio i bunar tu negdje po saznanju drugih ljudi pokriven je sa daskama.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Žao mi je samo što nisam ubacio nešto KWS sjemena. Več sam išao na ossk Drava. I sada več mogu zaključiti gdje i što za iduču godinu Više [+] spajati ( mješati ) na parcele ali dvije različite sorte to radim zbog oplodnje. Prije ako sam išao samo sa jednim hibridom oplodnja nije bila dobra pa nije bilo ni prinosa.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Izgleda sav super kakva je sušna godina. To je OSSK hibrid jedino što kod nas pri vrhu Bilogore uspjeva i u sušama. Da nije suša bilo Više [+] bi fenomenalno. Problem što ubrzano niče Koštan sada u ovoj suši. Ovdje sam utrpao Tomasov, Filingran, Drava, nešto sitno staroga sjemena 596. Na ostale parcele isto mješam ali tamo sam išao sa dvije različite grupe u jednome redu Filigran nešto više nego Tomasov. Sve što je Ossk kod mene nema problema. Bc idt več su daleko slabiji. Zato ja to i zovem svaštara jer moraš isprobati da naučiš koje sorte su za tvoj kraj, nije sve isto što zasijati ili zasaditi.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji