270 milijuna pilića godišnje: Zašto planirane megafarme brinu građane Sisačko-moslavačke županije?

Kampanji protiv planirane izgradnje megafarmi i klaonica peradi na području Sisačko-moslavačke županije, pridružila se i Mreža za zaštitu životinja te podržala najavljeni prosvjed u Zagrebu, a kojega organiziraju građanske inicijative.

Riječ je o, kako navode organizatori, nizu od oko 18 međusobno povezanih industrijskih projekata za uzgoj, klanje i preradu pilića, koje investitori prijavljuju kao odvojene zahvate, čime se, upozoravaju, izbjegava cjelovita procjena kumulativnog utjecaja na okoliš, zdravlje ljudi i lokalno gospodarstvo.

Prema dostupnim podacima, plan uključuje megaklaonicu s bioplinskim postrojenjem u Sisku, niz velikih farmi za tov pilića, valionicu, tvornicu stočne hrane te farmu nesilica kapaciteta oko 120 milijuna jaja godišnje. Ukupni kapacitet planiranih farmi procjenjuje se na oko 84 milijuna pilića, dok bi tri klaonice mogle imati kapacitet klanja do 270 milijuna pilića godišnje, višestruko više od trenutačnog uzgoja peradi u Hrvatskoj.

Posebna zabrinutost zbog utjecaja na okoliš

Udruge upozoravaju da su projekti prijavljivani tehnički necjelovito i fragmentirano, bez jasnih rješenja za zbrinjavanje stajskog gnoja, uginulih životinja i otpadnih voda. Smatraju da se takvim "rascjepkavanjem" izbjegava stroža regulativa i obveza izrade objedinjene procjene utjecaja na okoliš, iako bi, ističu, kumulativni učinci zahvata mogli biti iznimno veliki.

Petir pita Plenkovića o gradnji klaonica i farmi pilića u Sisačko-moslavačkoj županiji

Posebna zabrinutost izražena je zbog utjecaja na okoliš. Intenzivan industrijski uzgoj peradi proizvodi velike količine otpada, uključujući stajski gnoj, otpadne vode i emisije štetnih plinova poput amonijaka, metana i ugljikova dioksida. Za megaklaonicu u Sisku navodi se kapacitet klanja od oko 82 milijuna pilića godišnje, uz procjenu potrošnje od približno četiri milijuna litara vode dnevno. Otpadne vode, upozoravaju organizatori, sadržavale bi dušik, fosfor, ostatke antibiotika i bakterije.

Primjeri pojedinih projekata pokazuju razmjere opterećenja: jedan kompleks farmi mogao bi godišnje proizvesti desetke tisuća tona pilećeg mesa, desetke tisuća kubičnih metara otpadnih voda i više od 50 tisuća tona stajskog gnoja, uz znatne emisije stakleničkih plinova. Na razini cijele županije, procjenjuje se da bi se godišnje obrađivalo više od 200 milijuna pilića, uz emisije koje se uspoređuju s ispušnim plinovima više od 200 tisuća automobila.

Zabrinutost postoji i zbog utjecaja na zdravlje ljudi. Pogoni su, prema navodima udruga, planirani unutar ili u neposrednoj blizini naselja, škola, vrtića, zdravstvenih ustanova i izvora pitke vode, uključujući područja uz rijeke Savu i Kupu. Emisije neugodnih mirisa, povećan promet teških kamiona, buka i prašina mogli bi dodatno narušiti kvalitetu života lokalnog stanovništva.

Udruge upozoravaju da se glas građana zanemaruje

Organizacije za zaštitu životinja upozoravaju i na pitanje dobrobiti životinja. Industrijski tov brojlera podrazumijeva iznimno visoke gustoće u halama, kronični stres i visoku smrtnost, dok industrija jaja uključuje praksu usmrćivanja muških pilića koji se smatraju ekonomski neisplativima.

Građani protiv megafarmi: Sisačko-moslavačka županija ne smije postati industrijski Mordor

Kao upozoravajući primjer navodi se iskustvo ukrajinske regije Vinnytsije, gdje se stanovništvo godinama žali na posljedice sličnih peradarskih projekata, uključujući onečišćenje voda i tla te narušeno zdravlje ljudi.

Udruge i građanske inicijative upozoravaju da se glas građana zanemaruje, a javne rasprave svode na formalnost. Smatraju da bi ekonomska korist bila ograničena, dok bi dugoročna šteta za okoliš i lokalne zajednice ostala u Hrvatskoj.

Zbog svega navedenog, udruge Prijatelji životinja i Zelena akcija, zajedno s građanskim inicijativama, pozvale su na prosvjed protiv planiranih projekata u subotu, 21. veljače, u 10 sati na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu.