Pretraživanje tekstova
U petak, 05. juna 2015. godine, Petar Matijević i Ivica Todorić potpisali su kupoprodajni ugovor, čime je Matijević postao novi vlasnik Dijamant agrara.
Sada je i zvanično. Novosadska Industrija mesa Matijević, nakon višemesečnog ugovaranja postala je novi vlasnik zrenjaninskog Dijamant agrara.
U petak, 05. juna 2015. godine, Petar Matijević i Ivica Todorić potpisali su kupoprodajni ugovor, a tome je prethodila saglasnost Komisije za zaštitu konkurencije. Zeleno svetlo dala je i Skupština akcionara Agrokorove firme Dijamant iz Zrenjanina, jer je do sada ona bila pravni vlasnik Dijamant agrara.
Kompanija Dijamant agrar u svom vlasništvu ima 4.500 hektara zemljišta, a u svoja četiri centra: Bratstvo, Stajićevo, Rasadnik i Planta bavi se ratarskom proizvodnjom te tovom junadi. Vrednost imovine ove kompanije procenjuje se na oko 1,9 milijardi dinara, a tačan iznos koji je Matijević izdvojio za ovu investiciju još nije poznat.
Kako navode novosti.rs, na prodaju Dijamant agrara, Nadzorni odbor Dijamanta odlučio se zbog ispodprosečnih poslovnih rezultata ovog preduzeća u poslednjih pet godina. Ipak, Matijević ovde vidi veliki potencijal, no ne bez određenih organizacionih, tehnoloških i kadrovskih promena. Matijević će se orjentisati pre svega na smanjenje troškova i podizanja nivoa proizvodnje.
U dobro poslovanje Dijamant agrara Matijević čvrsto veruje, jer smatra da ova kompanija ima sve potrebne preduslove kao bi dobro poslovala. Realizacijom ove investicije Matijević je zaokružio sopstvene obradive površine u Vojvodini na ukupno 30.000 hektara.
Ali ovim se saradnja Agrokora i Dijamanta ne završava. Matijević je istakao kako će u budućnosti za potrebe Dijamanta organizovati proizvodnju suncokreta, kao i graška za Frikom, čiji je vlasnik Todorić. Inače, Dijamant je jedna od prvih Todorićevih poslovnih investicija u Srbiji.
Inostrane kompanije u Srbiji poseduju 22.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Najveći među njima je irski Baltic Property Investments, sa oko 10.000 hektara. Drugi najveći bio je Agrokor, no ovom je prodajom gotovo ostao bez oranica u Srbiji.
Foto: depositphotos.com; stevanovicigor
Tagovi
Dijamant agrar Petar Matijević Ivica Todorić Poslovni rezultati Vojvodina Bratstvo Stajićevo Rasadnik Planta Tov junadi Proizvodnja Obradive površine
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.