Može li energija postati novi urod hrvatskih OPG-ova, što ih koči i zašto je brzina promjena važnija nego veličina zemljišta, doznali smo na AgroRocksu u Osijeku.
U Europi otvorenih granica, poljoprivreda je danas visoko konkurentna djelatnost. Stoga je za hrvatski agrar nužna primjena novih tehnologija koje mogu osigurati više prinose, uštede, nove proizvode ili pak veće kapacitete.
Snaga hrvatske poljoprivrede leži upravo u njezinoj prilagodbi, bez energije nema hrane, a bez promjene nema budućnosti. Za promjenu stava u hrvatskom agraru nužna je sinergija svih čimbenika, čulo se na panelu "Neiskorišteni potencijali poljoprivrede - energija i tehnologija“ na na petoj konferenciji AgroRocks u Osijeku.
"Diversifikacija prihoda je ključna u poljoprivredi. Danas 25-30 posto prihoda dolazi iz potpora, znači mnogi ljudi zapravo žive od njih. U strateškom planu u sljedećem okviru udio potpora smanjuje se sa sadašnjih 35 posto na 15, pa će proizvođači morati pronaći druge načine sufinanciranja“ istaknuo je Nenad Ukropina, direktor ENNA Next d.o.o.
Na to se nadovezao čelni čovjek tvrtke koja u svom portfelju obuvaća gotovo sve sektore poljoprivredne proizvodnje.
"Zlatno vrijeme u poljoprivredi je završilo i moramo tražiti nove načine prihodovanja, na koje način podići produktivnost po našem hektaru. I, naravno da je energetika jedna od grana o kojoj razmišljamo, s tim da imamo jako puno izazova u rješavanju same formalno-pravne procedure“, dodao je Ivan Pandurević, predsjednik uprave Agro Invest Grupe.
Ulaganje u takve projekte ne podrazumijeva samo kupnju opreme i izgradnju elektrane, već i visoke troškove priključka. Primjerice, kod projekta vrijednog četiri milijuna eura, samo priključak može stajati dodatnih dva milijuna.
"Poljoprivreda je poduzetništvo u punom smislu te riječi. Više se ne može promatrati kao djelatnost koja se svodi samo na proizvodnju, jer današnji poljoprivrednik ima brojne uloge – od upravljanja papirologijom, ulaganjima i kreditima do brige o zaštiti usjeva i radu na terenu. U suštini, on je agromenadžer koji svakodnevno spaja poslovne i stručne izazove, rekla je Ana Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzalting d.o.o.
Jednostavno rješenje, rečeno je, bi bilo pripremiti fond koji će poljoprivrednicima dati jasnu strategiju, recimo za bioplinska postrojenja. Poljoprivrednik tada zna što je pametno rješenje i ne mora izmišljati toplu vodu.
"Imamo zakonodavstvo, ali ono se nažalost ne provodi. Međuresorna suradnja praktički ne postoji. Iako su zakonski omogućene inovacije, poput plutajućih elektrana koje se rade u Europi, kod nas su takvi projekti zaustavljeni i ono što je novo često se ne dopušta", istaknula je Marina Prusina, direktorica Odjela za upravljanje projektima EnergoVizija d.o.o.
Njihov projekt u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, obuhvaća oko 1300 hektara vodene površine.
Najstarije ribnjačarstvo u Hrvatskoj uvodi novi način korištenja vode
Iako projekt ima velik gospodarski i ekološki potencijal, suočavaju se s ozbiljnim izazovima koje donose klimatske promjene, ponajprije s nedostatkom vode, ključnog resursa za uzgoj ribe i održavanje proizvodnje.
"Proizvodnja ribe je izuzetno energetski zahtjevan proces. Morali smo razmišljati o tome kako napraviti proizvodnju da bude kontrolirana. I smislili smo integrirani gospodarski model koji uključuje poljoprivredu, energetiku i zaštitu okoliša jer je ovo područje Natura 2000“, dodala je Prusina.
Stručnjaci ističu da obnovljivi izvori energije mogu značajno ojačati OPG-ove i pomoći im u suočavanju s krizama.
"Mi trenutačno planiramo graditi 500 kW elektranu na ribnjaku. Ribnjaci imaju brojne aspekte. Prednosti su: ne zauzimaju dodatnu površinu, proizvodnja je energetski intenzivna, paneli se hlade s donje strane što povećava efikasnost, a istovremeno čuvamo ribe od ribojnih ptica koje su veliki problem u Hrvatskoj, poput kormorana, čiji je odstrel zabranjen u područjima Natura 2000. Šteta koju prouzrokuju iznosi milijune eura godišnje“, napomenuo je Pandurević.
Osim fotonaponskih elektrana, razvijaju i bioplinske projekte koji su u određenom statusu. Bioplinska i biomasna postrojenja pružaju oko 8.500 sati godišnje konstantne proizvodnje, za razliku od sunca i vjetra, koji su periodični, dodao je.
Današnje tehnologije osiguravaju produktivnost, ali istovremeno zahtjevaju velike količine energije, a koju možemo značajnije proizvoditi na našim farmama - čime stvaramo uštede, dodatne prihode farmerima, a eko sustavu održivost.
"Produktivnost rada u Hrvatskoj iznosi tek 30 posto u odnosu na Europu. U povrćarstvu primjerice proizvodimo 20 tona po hektaru, dok se u Italiji ili Španjolskoj proizvodi 40 tona. To su elementi koje moramo nadomjestiti da bismo bili konkurentni na europskom tržištu. Moja iskustva govore da svi poljoprivrednici diljem Europe uvijek mogu reći da ne dobivaju dovoljno potpore“, objasnila je Špicnagel.
Stvari se mijenjaju radikalno brzo i potrebno je imati instrumente i mehanizme za praćenje. Svake sekunde može doći do promjene, a ako nema osobe koja upravlja energetskim resursima ili kapacitetima unutar kompanije, to predstavlja problem.
"Prije tri-četiri godine investicija u solarnu elektranu mogla se vratiti za tri godine. Danas se ista investicija ne može vratiti tek za 12 do 15 godina. Ako ste uključeni u virtualnu elektranu, povrat može biti kraći. Trenutno imamo situaciju da u 2.000–3.000 sati godišnje električna energija bude jeftinija od plina, a u približno 500 sati godišnje vam čak plaćaju da je koristite", napomenuo je Ukropina.
Potrebno je stvoriti uvjete da bioplinska postrojenja postanu ostvariva opcija za srednje velika stočarska gospodarstva, čime bi se osigurala prijeko potrebna stabilnost i sigurnost u njihovu poslovanju. "Hrvatska troši oko 100 teravat sati primarne energije godišnje, od čega je 40 teravat sati tekućih goriva, a gotovo 30 sati plina“, dodao je.
U Hrvatskoj imamo tek nekoliko proizvođačkih organizacija, dok je u Belgiji ili Nizozemskoj 85 posto proizvođača organizirano.
"Bioplinska postrojenja su u Belgiji vrlo razvijena, jer su postojale velike kazne i penale ako se poljoprivrednici nisu odlučili za investicije u obnovljive izvore energije“, Špicnagel.
Belgijski primjer i jasno usmjeravanje na bioplinska postrojenja pokazuje što je moguće. Za hrvatsku poljoprivredu važno je govoriti i o ulaganjima u preradu i osnovne infrastrukturne elemente kako bi gospodarstva bila profitabilnija i konkurentnija.
Istodobno, važno je bolje iskoristiti proizvedenu toplinu, povezujući je sa sustavima grijanja u gradovima i ruralnim područjima, kako bi se povećala energetska učinkovitost i korist za lokalne zajednice.
"Neprestano naglašavamo da je poljoprivreda poduzetništvo i u njoj nema velikih i malih, nego uspješnih i manje uspješnih. U Italiji smo vidjeli kako se 250 proizvođača s 250 kombajna udružilo u zadrugu koja otkupljuje lješnjak i pregovara s gigantom poput Ferrera", kazao je Pandurević.
Pobjeda je, istaknuto je, kada proizvođači koji obrađuju manje površine mogu samostalno djelovati. Ako se žele igrati, primjerice burze i otkupa po tržišnim cijenama, svaki proizvođač preuzima odgovornost za odluku kada će prodati robu.
"S druge strane, u Hrvatskoj imamo proizvođačku organizaciju u sektoru ratarstva, gdje se 32 ratara udružilo i proizvodi pšenicu i kukuruz, uključujući durum pšenicu, i plasira proizvod na talijansko tržište. Morali su napraviti iskorak u razmišljanju: ako ne mogu plasirati proizvod doma, traže tržište izvan granica", nadovezala se Špicnagel.
U panel raspravi je naglašeno da uvjete za sufinanciranje iz fondova treba pojednostaviti, jer se postupci često razvuku i do pola godine, unatoč najavama o bržem rješavanju. Predloženo je da se najprije provjeri ispunjava li korisnik osnovne uvjete, a tek zatim započne s pripremom projekta, čime bi se uštedjelo vrijeme i troškovi poljoprivrednika.
"Danas morate imati glavni projekt, troškovnik i svu dokumentaciju spremnu prije prijave, a natječaji se događaju sporadično. Poljoprivrednici su frustrirani jer ne znaju gdje pronaći informacije i kako se nositi s izmjenama“, dodala je ova konzultantica i zaključila "Fondovi nisu bankomat i projekt poljoprivrednika prije svega treba biti profitabilan, jer sada uza sve uložene novce proizvodimo 5 posto manje nego 2010. godine".
U Hrvatskoj već djeluje nekoliko poljoprivrednih kompanija koje su postigle potpunu energetsku neovisnost, što se smatra iznimnim postignućem i na europskoj razini. Sve veći broj poljoprivrednika slijedi taj primjer, prepoznajući koristi održivog energetskog modela.
"Mi gledamo i divimo se takvim primjerima u Hrvatskoj, i oni nam pokazuju da je, bez obzira na probleme s kojima se susrećemo, tako nešto moguće. Ono što se mi trudimo u svakodnevnom životu i radu jest vidjeti što je poduzetnički logično i kako najbrže doći do te točke“, rekao je Ukropina.
Potencijal sektora procjenjuje se na 10 do 20 teravat sati godišnje proizvodnje energije, i to kroz bioplin, biomasu i solarne elektrane.
"Definitivno ono što priželjkujem jest da država bude bolji partner. Priželjkujem da shvatimo potencijal vode kao resursa, koja jednostavno prolazi kroz zemlju. Možemo se organizirati u dvije do tri godine da iskoristimo sve količine vode koje prolaze kroz naše zemljište i iskoristimo ih za ribnjake, za proizvodnju poljoprivrede, za povrće, za gradnju novih elektrana“, pojasnio Pandurević.
Ti isti potencijali vode mogu se koristiti i za borbu protiv poplava, što pruža veliku mogućnost. Svaka novo rješenje olakšava svakodnevni rad poljoprivrednika.
"Međutim za njihov puni učinak potrebna je sinergija svih dionika - kontinuirana suradnja ministarstva, nadležnih institucija i samih korisnika", napomenula je Špicnagel.
"Izračunali smo, a stručnjaci su potvrdili, da će ovo područje za desetak godina, u principu, biti sušno jer nemamo dovoljno vode. Želimo stoga iskoristimo resurse koje imamo i da nas nitko u tome ne zaustavi, jer ćemo na taj način riješiti i problem okoliša. Ako sve presuši, nestat će sve biljne i životinjske vrste koje tamo postoje, zajedno s ribom i hranom", zaključila je Prusina.
Cijelu raspravu pogledajte u video prilogu:
Fotoprilog
Tagovi
Autor
Partner
31000 Osijek,
Hrvatska
e-mail: info@agroklub.hr
web: https://www.agrorocks.com
Zemlja zarasla u šikaru, zakon u birokraciju - tko će pokrenuti hrvatsku poljoprivredu?
Najveće žarište u Hrvatskoj: I vojska kreće u borbu protiv afričke svinjske kuge!
Udjel agrara u budžetu EU pada na povijesni minimum, poljoprivrednici će ovisiti o domaćem proračunu
Poljoprivreda u minusu: rekordni uvoz i (pre)skupa košarica – gdje griješimo?
Svjetski dan hrane: Sve veći pritisak na zemlju koju obrađujemo
Agritechnica: Tko će ponijeti titulu najboljeg agro influencera? Šest je finalista, dvije kategorije
Nema toga na selu: "Šta ćeš ti s tuđom ženom na kavi, možeš samo biti bijen bezveze"
Registracija pesticida i gnojiva: Gdje proizvođači najčešće griješe?
Makeba
prije 6 dana
Ako se smanje poticaji ,baš me zanima dal će pasti i broj zaposlenika u birokraciji ili će svaki seljak još morati plačati jednog ili dvoje na svojoj grbaći.
Makeba
prije 6 dana
Sela se prazne jer mladi hoće sve odmah i sad ,nema više generacija koje će se odricali i raditi od jutra do sutra . Pošto se zvecka oružjem u EU mislim da rasprave kako ćemo poticiji ovako ili onako su bezveze Ljepo vam kaže mali poljoprivrednik , e sad to što mi ne želimo imati svoju proizvodnju pa radimo sa poljoprivredom ovo što radimo je samo otvaranje vrata sumljivom kapitalu što se događa u SMŽ županiji.
Farma Lužak
prije 6 dana
Mali poljoprivrednik, molim te možeš nam reci gdje možemo naci tekst tog Mađarskog zakona
mali poljoprivrednik
prije 6 dana
U Mađarskim trgovinama je do 2019g bilo obavezno da mora biti 50% domaćih proizvoda.Kada je ono Hrvatska ušla u EU i da li smo ikada imali takav zakon koji štiti seljaka?Sve jake zapadne zemlje imaju prikriveni poticaj,koji često udvostručuje ukupan iznos.Slovenski seljak ima veći poticaj,jer je njihova država ispoštivala 100% iz nacionalne omotnice,a kod nas to nikada nije bilo više od 80%.Ekološki standard nema veze sa poticajem,jer je poticaj počeo davno prije njihove zelene agende.EU nije jedini koji daje poticaje,ali se to u Kini,ili recimo SAD malo drukčije zove i formulira.Poticaj je u EU zamišljen u prvom redu da nadoknadi razliku u prihodima seljaka i zadrži ih u ruralnim sredinama,te da bi građani imali prihvatljive cijene.Sa vremenom je industrija preuzela veći dio tako namjenjenih sredstava i zbog toga se sela prazne i ostaje pretežito staračko stanovništvo.Takav trend je u cijeloj EU i bilo je inicijativa da se upravo zbog toga ograniči poticaj po pojedinom subjektu,ali veliki imaju preveliki lobij pa to nije prošlo,a Hrvatska je bila protiv ovraniĉenja .Zašto je bila protiv i koga je štitila?Je li istina da su pojedinci prolazili 7-8 puta za EU fondove,a velika većina niti jednom.Toliko o dezinformacijama...
Farma Lužak
prije 6 dana
U Austriji poljoprivrednik nema plaćeno od države mirovinsko i zdravstveno osiguranje. A poticaji su na nivou Hrvatskih čak i nešto manji. To je dezinformacija kao i priča da u Mađarskim ili Rumunjskim trgovinama mora biti 50% domaćih proizvoda. Austrija čak naprotiv ima porez na zemlju tako da se plaća porez na oranice u iznosu 150 kg pšenice, za vinograde je mislim čak 500 eura po hektaru. Novci idi njihovoj poljoprivredno šumama ruskoj savjetodavnoj službi ( i na površine pod šumama se plaća porez). Zbog tog poreza nema neobrađenog poljoprivrednog zemljišta jer su vlasnici na taj način prisiljeni dati zemljište u zakup da ipak imaju neki prohod.
Marta Radić
prije 6 dana
Da , odlični komentari i razmišljanja. Poticaji za malog poljoprivrednika...u RH 70% poticaja ode onima koji imaju proizvodnju i preradu..ne malima...tako da mi nismo zaštitili maloga , već obogatili velikoga..slažem se da je poticaj trebao biti dezirfikacija između tzv malih i velikih ili konkuretniji i manje konkuretni. Agroekološke mjete koje su nametnute treba kompenzirati sa potporama , što je i učinjeno..no sretstva za te mjere su se raspodjelila iz postojećih potpora , a ne dodala za nametnute mjere..Tako da je tu nastala razlika. E sad agrekološke mjere su izbor..neko ih može a netko nemože ispunjavati zbog raznih razloga. Tako da uvijek će nedostajati sretstava. Samo kad nema dovoljno moramo jasno suziti i definirati..što želimo prioritetno poticati.
I l
prije 6 dana
kad vec spominjete austriju mislim a k se ne varam imaju zdrastveno i mirovinsko o d drzave placeno, zato jer su ostali na selu itd........
Farma Lužak
prije 6 dana
Slobodane ljude se u ruralnom prostoru moze zadržati samo većim primanjima a ne ničim drugim. I svi koji misle da je poljoprivreda ta zbog koje ce ljudi ostati na selu su u zabludi. Nigdje na svijetu to nije uspjelo. Mislim da je ipak glavni cilj uvođenja poticaja u poljoprivredi bio uravnoteženje prihoda poljoprivrednicima zbog bitno većih troškova poslovanja i ekoloških standarda u EU u odnosu na ostatak svijeta. Da nije bilo toga današnja poljoprivreda u Europi bi izgledala bitno drukčije i vjerojatno bi nalikovala na Američku ili Austrijsku poljoprivredu gdje se mali jvelikih poljoprivredih bavi poljoprivredom. Mislim ,zapravo siguran sam da ukoliko se smanje poticaji i agro ekološki standardi u poljoprivrednoj proizvodnji takav scenarij čeka i Europsku poljoprivredu
slobodan rajić
prije 6 dana
istina, ali jedna od ideja je bila da se u poslijeratno doba zadrže ljudi na u ruralnom prostoru , da ne idu svi gradove zato što je u gradovima zbog masovne obnove i industrijalizacije bilo više posla. Tako je i kod nas, propuštena prilika za opstankom sela i ruralnog prostora, sela prazna posebno u Slavoniji, zemlju oko sela rade Grupe.
Farma Lužak
prije 1 tjedan
Sama ideja poticaja u poljoprivredi je ljevičarska i produkt je socijalisticke vecime u EU parlamentu. Tim poticajima je pokušala eu komisija zaštititi Europskog poljoprivrednika od uticaja svjetskog tržišta, naročito malo poljoprivrednika kojemu su kroz sustav poticaja osigurana sredstva da lakše preživi. Naravno kako nema savršenog modela kontrole bilo je tu i dosta zlouporabe ali u konačnici nije se dogodilo ono sto je bio cilj jer se zbog komforne situacije koju su omogućavali poticaji poljoprivreda u EU se nije razvijala, nije podignuta profitabilnost i efikasnost te je postala nekonkurenrntna na svjetskom tržištu.. Otrežnjenje je bolno i skupo .
Marta Radić
prije 1 tjedan
Tako je..to je razmišljanje proizvođača hrane..i oni uživaju kad nešto raste i kada se proizvodi. S druge strane sjedi čovjek u kafiću ili uredu pijucka kavicu..pritisne jedno ili dva puta mobitel i on sretan i uživa u svom poslu kad nešto prodaje. Tako da svi sretni i zadovoljni. Čovjek bira posao u kojem uživa radeći što voli. Mislim da obadva imaju istu zaradu na tom što rade , razlika je u tome , što su uložili. Što se tiče neto zarade..ovaj uz kavicu zaradi punooo više...E pa tko voli neka izvoli birati što će raditi.
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Palo nešto kiše u brdskoj Slavoniji , idem probati zemlju pripremati za tritikal . I njega su jeleni počeli jesti koji su ostali nakon što je Orban postavio ogradu . BACIMO svoj novac , rad i onda gledamo u NEBO da li ćemo i uloženo vratiti ! To je poljoprivreda , NAJRUŽNIJE ali i NAJLJEPŠE zanimanje , jer većina proizvoda služi za HRANU LJUDIMA , a to znaži ŽIVOT !
I l
prije 1 tjedan
kad spominju bio plinska postrojenja tlak na 100 mi se dize ,,u mojoj opcini biseri politicki napravili dva bio postro.. na silazu kukuruza i to sa rusima prije 8 godina povukli poticaja brdo od drzave sad stoje prazna tak su lijepo prevarali ljude cudo jedno
Damir Senjan
prije 1 tjedan
SASA FRANIC Nisam bio na tome tulumu ali ovdje ima jedna žena Ana-Marija na slici malo okruglija, sa kojom sam mogu ti reči ugodno pisao o nekim temama. Nebitno o čemu, žena prati ali sve i redovno ljude obavjesti o svemu i to prijevremeno. Voli svakoga saslušati i koliko u njenoj moči pomoči ali ima i druga strana da ona od drugih voli učiti. Zanima ju stvarnost na terenu a ne što se piše. Iskreno ja neznam odakle je, niti ju nepoznam osobno.
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Da SASA i ostali , bio sam na tom skupu zahvaljujući AGROKLUBU i Društvu agrarnih novinara ! Tužno je da su bili i predsjednik takozvane HPK i više članova Skupštine ! Jasno da oni nisu mogli a ni smjeli reći što sam ja rekao ! Hrvatska ima slobodnog potencijala u vodi , a to znači da se moraju graditi manje višenamjenske AKUMULACIJE ! Pa ne možemo mi ništa bitno učiniti na malim usitnjenim parcelama i sa državnom zemljom sa POTVRDOM na JEDNU godinu ! Mađari imaju nuklearnu elektranu i mi sa Slovencima ! Po meni treba ići na još jednu nuklearnu , samo je sve manje vode za hlađenje pa je pitanje gdje ju locirati ! Dok sam gradio dalekovode za Njemačku elektroprivredu , prosvjedovali su jer smo gradili za nuklearnu elektranu ! Sada > zeleni > Nijemci kupuju struju iz nuklearki u FRANCUSKOJ !
SASA FRANIC
prije 1 tjedan
Đuro Japaric ja znam da si ti bio na tom skupu. ja sam ovdje napisao lose za clanove skpa, ali to se odnosi samo na ove koji se spominju u ovome clanku. i na temu ovog clanka. a ne mislim na cjeli skup. sigurno je na tom skupu bilo i korisnih razgovora. ali ovo sto je ovdje u ovome clanku napisano je glupost, kao i izlagaci.
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Ivane i ja sam bio sudionik na tom skupu , pa poslušaj što sam rekao ! Pa mi smo iz JUGOSLAVIJE u biti izašli BEZ OPG ! Znao sam da ćemo biti POMETENI ulaskom u EU , jer sam radio u Njemačkoj , bio u Austriji , Nizozemskoj , Belgiji i vidio njihovu poljoprivredu , bio u TRGOVAČKIM centrima ! Pa HDZ i SDP , SPRIJEČILI su da se na bazi DRŽAVNE i PRIVATNE zemlje FORMIRAJU DOHODOVNIJI OPG ! Jasno dio MAHREA su se SNAŠLI , kao dokazani borac za seljake Darko Grivičić , poslije Kolara predsjednik HSS - seljačkog saveza , pa predsjednik takozvane HPK ! Nema u BALKANSKOJ poljoprivredi pomaka bez AGRARNE REFORME !
Ivan Kulak
prije 1 tjedan
Ovakvi skupovi i njihovi sudionici su sami sebi svrha. Više pametnih ideja smislimo moji kolege i ja na druženju u lokalnoj birtiji.
Hdz zlocinacka organizacija
prije 1 tjedan
Koje zlatno doba,za koga? Vecina manjih Opg-ova nije prosla na niti jednoj mjeri. Onaj zadnji natjecaj 73.10 proslo 100 od 1000 prijavljenih, a jos gore je bilo kod ekoloskih
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Pa o čemu taj tužni skup lupeta ? Belgiji , Italiji , Španjolskoj ! Pa nisu oni imali Austrijsku reformu , pa glupih hrvatskih političara u SAVEZU sa Srbima 1919 pa BALKANSKIM narodima 1945 ! Pa HRVATSKA je AGRARNO PRENAPUČENA sa KOLONIZACIJAMA sa Balkana , Istočno Europskih država , pa Njemačke ! SIROTINJA koja je došla iz Hercegovine u Slavoniju bila je SRETNA što su mogli uzgojiti žito za KRUH ! A , Dalmatinci imali su SREĆU što su mogli ISELITI u zemlje AMERIKE i AUSTRALIJU ! Mislim da EU treba PROGLASITI Hrvatsku za POLJOPRIVREDNIM muzejem EU ! Postaviti plastične konje , krave ,svinje , guske , patke , pse u AVLIJAMA Marije Terezije da se VIDI kakav je razvoj bio od njezine PROMAŠENE naredbe 1756 !
TinkiVinki
prije 1 tjedan
Moram konstatirat da se nema šta nadodat na vaše komentare! Kapa do poda sa NAKLONOM svima sve iskomentirano na MISTU!
slobodan rajić
prije 1 tjedan
"..nama velikih i malih..." kažu uglavnom veliki. Stvarno male seljake smatraju budalama.Svi.
mali poljoprivrednik
prije 1 tjedan
Forsira se ekologija,održiva,integrirana ili kakva sve ne poljoprivreda,a onda nam kažu kako moramo biti produktivniji i postizati bolje prinose.Riješenje za stočare su kažu bioplinska postrojenja,a stalno nam tupe kako moramo održavati plodnost tla i sijati zelenu gnojidbu,jer je humus u stalnom padu.Najbolje za zemlju je stajnjak,a ne za bioplinska postrojenja.Ove nijhove priče drže donekle vodu ako se odnose isključivo na velike firme,što je vjerovatno i cilj njihovog djelovanja.Briga njih za tamo nekog Jozu ili Matu što se pate od jutra do sutra,pa moraju zaorati povrće,ili nemaju kome prodati 20 prasaca u jeku turističke szone. Kaže Nenad Ukropina kako se divi pojedinim Hrvatskim kompanijama koje su postigle potpunu energetsku učinkovitost.Evo, i ja se divim vlasnicima tih kompanija.To niti David Copperfield ne bi uspio što su oni uspjeli u Hrvatskoj,za tako kratko vrijeme.Pokupili poticaje i sve moguće EU fondove,te nam sada sole pamet kako su oni svjetli primjer.Svi mi ostali.koji smo naučili živiti od svoga rada smo tupavi i treba nas zakonom zabraniti.Kažu morate se prilagoditi ,e pa neki znaju samo pošteno raditi i nisu naučili krasti i otimatiNe da smo tupavi,nego smo i mutavi kada gledamo sve to cijelo vrijeme i šutimo.Gledamo kako nam djeca odlaze trbuhom za kruhom,jer su im očevi pošteni,ili po novome mutavi.I trebaju nas sve istrebiti na razinu statističke pogreške kada se nismo znali izboriti za sebe i svoju djecu.
Marta Radić
prije 1 tjedan
Dobar tekst , vidi se da HR poljoprivrrda nezna kuda vozi. Jedan dan smo zeleni , drugi dan posrani [ isprika na izrazu] treći dan se pitamo ..što smo..zeleni ili posrani. Tako u krug godinama. Daj se odlučite jednom.. Izazovi koji su pred nama , nemaju vremena razmišljanja..ili se mjenjamo i napredujemo ili ostajemo gdje jesmo i propadamo..
SASA FRANIC
prije 1 tjedan
opet hrpa glupih budaletina, beskorisnika, stetocinja i neznalica. opet polumajmuni koji nikada nista u pojloprivredi nisu radili lupaju o nekim tehnologijama u koja eto nas "neuku" poljoprivrednik ne ulaze a trebao bi, jer po njima nasi prinosi nosu dovoljni. i kao to je nas problem. i koja budaletina moras biti da bi govorio da ce se potpore smanjivati u poljoprivredi, a onda lupas o nekim elektranama, koje isto tako postoje samo zahvaljujuci subvencijama, i koje su bez subvencija posve neisplative. a uz to pameniji ljudi od ovog copora kretena vec javno govora da su sve te "obnovljive" elektrane laz i obmana, koja ne radi. i to se vec debelo napusta u svim pametnim drzavama. uglja ima jos za 200 godina i ugalj i nuklearno je buducnost energije, barem jos 200 narednih godina. ali eto gLupa tupa liberalno komunisticki ljeva pogana gamad u EU to nikako ne moze shvatiti, niti ce shvatiti dok ne zbrisemo i sami ne istrjebimo sve te pogane lijevicarske stetocinje i besposlicare. isprike zbog rijecnika, ali ovakve stetocinje i besposlicare i nameetnike drugim rjecima nazivati nije moguce!!