Vučković: U kontroli je 256 ugovora o zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta

Državno poljoprivredno zemljište i sustav bodovanja prema kojemu će se ono dodjeljivati, i dalje izaziva brojne nedoumice kod poljoprivrednika. Čulo se to i u emisiji za selo i poljoprivredu HRT-a, urednika Martina Vukovića koji je jučer ugostio resornu ministricu Mariju Vučković.  

Tako Marin Tomašević iz Vinkovaca drži da stočarima bodovanje ne ide u korist jer će jedan voćar ili povrtlar koji ima 100 ha zemlje i koja mu nosi dodatne bodove, i dalje imati prednost. Hektari će, drži, pokriti broj uvjetnih grla koje on ima i neće se uzeti u obzir što voćar ili povrćar već ima 100 ha državne zemlje, a on nema ni hektara.

Mijo Pranjić iz Drenovaca, naveo je da je svima u dosadašnjim natječajima kao uvjet bio naveden gospodarski program, s čim će se baviti. Međutim, pitao je je li itko ikad kontrolirao gospodarski program ijednog pojedinca koji je prošao na natječaju. Ima situacija, kaže, u mnogim selima gdje su ljudi "tko zna što pisali" da će raditi voće i povrće, držati stoku, krmače, a ni dan danas nemaju ni ha voćnjaka. 

Kako i na koji način dokazati da netko ne koristi zemljište po onom programu koje je prijavio, pitao je Ivan Đurašević iz Nijemaca. "Konkretan slučaj, kažete prijavite i pošaljem prijavu; čovjek ima OPG, plaća doprinose, ali od dana kad je primio zemljište on živi u Njemačkoj", naveo je. Inspekcija je, objašnjava, triput dolazila i to završi na način da se on brani ugovorom da mu netko radi usluge. "On sve uredno plaća, na njega se predaju proizvodi, ali on tu ne živi - znači kuća prazna. Triput ste inspekciju slali, susjedi potvrde da živi u Njemačkoj i to završi s tim papirom", upozorio je. 

Problem privremenih ugovora 

Izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu odgovaramo na sva ova pitanja, uzvratila je ministrica navodeći da je bitna kategorija zemlje koja se uzima u obzir prilikom određvanja uvjetnih grla i nedostajućih hektara. Nije, slaže se s poljoprivrednicima, isto zakupljena privatna zemlja po značajno težim uvjetima. 

"Zato smo nakon drugog kruga e-savjetovanja predvidjeli, napisali i poslali prošli tjedan kao pripremu za sjednicu da se u obzir uzima zemljište u državnom vlasništvu i privatna zemlja u vlasništvu, ne u zakupu", naglasila je. 

Kada su u pitanju provjere gospodarskih programa - trenutno su u kontroli svi veći ugovori iznad 50 ha o zakupu i koncesiji, a obavlja ih Državni inspektorat. Riječ je o 256 ugovora, otkrila je. Pitanja će se rješavati i dodatnom uspostavom upravnog nadzora i vjerodostojne financijske dokumentacije. Znači, ako je netko dobio zemljište, inspekcije provjeravaju jesu li fizičke komponentne programa ispunjene odnosno je li, ako je netko napisao da će posaditi 1000 jabuka, to i napravio kao i prihodi koje je ostvario.

"Hektar je ključ za potpore jer se 85 posto po ZPP-u dodjeljuje po hektaru", podsjetila je ministrica, no kaže svakako je potrebno doraditi zakon, osigurati pravovremenost kontrola i ciljeve gospodarskog programa.

Kontrole povezane s isplatama izravnih plaćanja funkcioniraju jako dobro, rekla je, što potvrđuje i ocjena APPRRR-a od strane revizije Europske komisije te drži da se određenim promjenama smanjuje mogućnost manipulacija. K tome, konkretnija se pozornost posvećuje proizvodnji. 

"Moramo zemljište povezati s našim sektorskim prioritetima koje smo istaknuli u nacrtu strategije i država mora imati podatke kako se to državno zemljište koristi", naglasila je. 

Ivan Kopilović zatražio je i da se privremeni ugovori o zakupu uzimaju u obzir jer oni nisu krivnja poljoprivrednika.  

"Bivši ministar Tihomir Jakovina je 2012. obustavio raspisivanje javnih natječaja. Dakle, jedini način da se čovjeku zemlja da u zakup je bio privremeni ugovor", upozorio je i dodao da su većina njih s takvim ugovorima korisnici Programa ruralnog razvoja i da su investirali u poljoprivredu.

"Poljoprivrednici ne mogu biti žrtva neprovođenja zakona i različitih rješenja i (ne)rada jedinica lokalne samouprave", naglasio je i naveo da bi pri dodjeli trebali biti prepoznati oni kojima je poljoprivreda glavna djelatnost, a njih je 18.799 upisanih u Registar poreznih obveznika.

Od 500.000 ha u ARKOD-u, na 300.000 - žitarice 

Između ostalog, rekao je i da proteklih 20 godina dobar dio JLS uopće nije evidentirao sve državno poljoprivredno zemljište. Državi se pritom radi šteta jer netko obrađuje zemlju bez naknade. "Nama je prioritet da se zemljište naplati i svaki ozbiljan proizvođač plaća. Onaj tko ga ne plaća je nelojalna konkurencija", kaže Kopilović navodeći da prosječan OPG u Njemačkoj i Francuskoj ima 59 hektara zemlje, Češkoj 130, a u Hrvatskoj 6,7 ha. 

"Stoji činjenica da nisu uopće krivi", odgovorila je ministrica i dodala da je nagrađivanje osnovne djelatnosti potrebno, ali ne samo RPO. Najvažniji su sektorski prioriteti, dosadašnji posjednik koji doprinosi cilju rasta proizvodnje, domicilnost te će se dogovoriti konačna varijanta sustava bodovanje. 

Iznijela je i podatke o korištenju zemljišta u pet slavonskih županija. Od 500.000 ha u ARKOD-u, na 300.000 ha su žitarice, 65.000 uljarice, 30.000 ha krmno bilje, trajnih nasada ima oko 11.000 ha, a prosječan odnos UG po ha je 0,3. "To nije struktura koja jamči rast i razvoj i stabilnost Slavonije i Baranje i svjesni smo da se ona neće promijeniti preko noći", navela je. 

Vučković: Sustav bodovanja omogućit će brzu i pravednu dodjelu poljoprivrednog zemljišta

Ministarstvo, drži, treba zaštititi uredne dosadašnje posjednike, a oni koji posjeduju veće površine (misli se na površine veće od 50 ha, op.a.a) trebaju se obvezati i na strukturnu prilagodbu koja je u strateškom interesu RH. 

Kada je u pitanju vrijeme zakupa, dosad je bilo 25 godina. No, prijedlog izmjena zakona je 25 godina za trajne nasade, a 15 za ostalu vrstu proizvodnje. "To je u skladu s rokom povrata investicije", čulo se između ostalog u emisiji.