Uložiti u legalizaciju umjesto u proizvodnju?

Nakon prošlogodišnje buke oko legalizacije bespravno sagrađenih objekata, podatci Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja govore da je u ukupnom broju legaliziranih objekata u Hrvatskoj tek šest posto poljoprivrednih zgrada, odnosno riječ je o 8.024 poljoprivredna objekta. Prema procjenama, čak do 99 posto poljoprivrednih objekata, kojima se smatraju svinjci, staje, peradarnici, razna spremišta, silosi i dr., sagrađeno je bespravno.

Poljoprivrednici kao razlog ovakvome stanju navode besparicu. Iako se često krivnja pokušava svaliti na poljoprivredne proizvođače koji "ne podmiruju svoje obveze", upravo su to najsavjesniji ljudi koji prvi podmiruju bilo kakve troškove. Ali danas novca više nema. Isplata je poticaja tek krenula, a taj je novac prijeko potreban za ulaganje u nastavak ovogodišnje proizvodnje. Svi se pitaju zašto je cijena legalizacije toliko visoka? Sukladno Zakonu o nezakonito izgrađenim zgradama, koji uređuje ovu problematiku i koji je na snazi od 2012. godine, za legalizaciju nelegalno sagrađenih objekata potrebno je od ovlaštenog inženjera građevine, geodezije ili arhitekta ishoditi kompletnu projektnu dokumentaciju te platiti brojne doprinose i pristojbe. Radi se o brojnoj i skupoj papirologiji, za koju mnogi novce nemaju, a najvećim se dijelom radi o poljoprivrednicima.

Cijena legalizacije kao osam bikova

Problema su svjesni i u Poljoprivrednoj komori, čiji je predsjednik, Matija Brlošić, za Glas Slavonije naveo da čak polovina od ukupno 200.000 poljoprivrednih gospodarstava upisanih u Upisnik, pripada malim, neperspektivnim i najčešće staračkim domaćinstvima. Objekti na takvim gospodarstvima često su dotrajali i ruševni, a uglavnom je riječ o malim kokošinjcima, šupama, svinjcima. Zaključio je da, budući da takvi objekti većinom nisu u funkciji proizvodnje, nije niti potrebno inzistirati na legalizaciji, već omogućiti rušenje.

Sve one koji su na vrijeme odlučili legalizirati svoje funkcionalne poljoprivredne objekte, nemalo je iznenadila cijena koju su morali platiti. Mario Milušić iz Piškorevaca, primjer je takvog poljoprivrednika, koji je svoje poljoprivredne zgrade legalizirao prije šest mjeseci. Budući da se radilo o većem broju objekata, silosa, staja, šupa, Maria je cijela procedura koštala čak 80.000 kuna! Kada je preračunao vrijednosti, zaključio je da ga je legalizacija koštala koliko i osam bikova. A upravo ga to najviše boli. Umjesto u legalizaciju, kapital je mogao uložiti u svoju proizvodnju i osigurati si prosperitet.

Foto: depositphotos.com