Ugar će moći u proizvodnju – prihvatljiv je i za zeleno plaćanje

Na posljednjem sastanku ministara poljoprivrede predložena je izmjena pravila Zajedničke poljoprivredne politike EU o očuvanju zemljišta i bioraznolikosti, odnosno ukidanje pravila o izdvajanju zemljišta za ugar (na odmoru od proizvodnje), što bi moglo povećati obradive površine za 10-15 posto, kao i proizvodnju pšenice u EU, a koja je dovedena u pitanje zbog rata u Ukrajini.

Austrija će to svakako učiniti, kazao nam je Nikolaus Berlakovich, zastupnik u austrijskom parlamentu i predsjednik Poljoprivredne komore Gradišće, rekavši da će tako biti zasijano dodatnih 8.000 hektara.

Da će i Hrvatska učiniti isto, potvrdio nam je Antun Vujić, ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Kazao je da se priprema odluka kojom će se poljoprivrednicima ove godine omogućiti korištenje tog zemljišta za proizvodnju usjeva, a takva proizvodnja će se računati kao ekološki značajna površina (EZP) i kao raznolikost usjeva.

"To primjerice znači da ako poljoprivrednik ima 10 hektara oranice može posijati 10 hektara kukuruza, pa za 8 hektara prijaviti kukuruz, a za 2 ugar s proizvodnjom. Računat će mu se da ima dvije kulture i više od 5 posto EZP-a“, izjavio je Vujić. 

Na ugaru lani prijavljeno više od 22.000 hektara 

Naime, prema pravilima za izravnu potporu poljoprivrednici mogu ostvariti zeleno plaćanje ako primjenjuju tri obvezne prakse korisne za okoliš: raznolikost usjeva, održavanje trajnih travnjaka i ekološki značajnih površina.

Primjena tih zelenih praksi nije obvezna za poljoprivrednike u ekološkoj proizvodnji niti za one koji su u programu za male poljoprivrednike. Za one veće jest.

Naime, poljoprivredna gospodarstva s više od 10 hektara obradivog zemljišta moraju uzgajati barem dva usjeva, pri čemu površina glavnog usjeva ne smije premašiti 75 posto površine obradivog zemljišta.

Poljoprivrednici s više od 30 hektara moraju imati barem tri različita usjeva, pri čemu površina glavnog usjeva ne smije premašiti 75 posto površine obradivog zemljišta, a dva glavna zajedno ne smiju zauzimati više od 95 posto obradivog uzemljišta.

Također, poljoprivrednici s obradivim zemljištem većim od 15 hektara moraju osigurati da je najmanje 5 posto zemljišta ekološki značajna površina, kojom se unapređuje biološka raznolikost.

Takvim površinama smatraju se: ugar, obilježja krajobraza (živice, pojedinačna stabla, drvored, šumarak...), rubni pojasevi uz vodotoke, površine pod kulturama kratkih ophodnji, postrni i pokrovni usjev te kulture koje fiksiraju dušik.

Inače, prema podacima APPRRR prošle je godine na ugaru u Hrvatskoj prijavljeno ukupno 22.522 hektara. To je obradivo poljoprivredno zemljište na kojem se ne proizvodi poljoprivredna kultura niti obavlja ispaša, ali koje se održava u stanju pogodnom za ispašu ili obradu.

Dobra odluka 

Za komentar o mogućnosti sijanja površina koje su do sada bile na odmoru od proizvodnje, upitali smo dugogodišnjeg ratara Matu Brlošića.

On pohvaljuje takvu mogućnost, te navodi da uz zemljišta na "odmoru" postoje i određene površine koje se ne siju, poput onih u Mjeri 10 Programa ruralnog razvoja, koja se odnosi na poljske cvjetne trake, a za što se poljoprivrednici moraju držati petogodišnje obveze.

"Zanima me hoćemo li i na takvim površinama sada moći sijati ratarske kulture", upitao je Brlošić tijekom današnje online konferencije Sjetva 2022.

Odgovor na to pitanje, ali i sva druga vezana za stavljanje ovih površina u proizvodnju ove godine saznat ćemo uskoro.