Tek trećina ili 247.000 ha državnog poljoprivrednog zemljišta je u funkciji?

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 25. sjednici Izvješće o stanju sektora vodnih usluga i radu Vijeća za vodne usluge za 2019., kao i konačne izmjene i dopune Zakona o veterinarstvu, koji je važan za stočarstvo, te izvješće Ministarstva  poljoprivrede o stajalištu RH na sastanku ministara nadležnih za poljoprivredu i ribarstvo.

Hrvatska zagovora fleksibilnost za svaku državu članicu Unije u budućem programskom razdoblju Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) da na transparentan način raspoređuje potpore, koje bi trebale biti više za kičmu domaće poljoprivrede. "A to su OPG-i i mala poljoprivredna gospodarstva, koja su pokazala otpornost u krizi i žilavost na tržištu u svjetlu kilmatskih i okolišnih promjena", kazao je uvodno o izvješću državni tajnik Tugomir Majdak, koji je najavio i skori natječaj za mlade poljoprivrednike za Mjeru 6.1.1..

Na tržištu 30.000 plutajućih goveda?

Prema njegovim riječima, sektor malih poljoprivrednika je bio nezadovoljan prijašnjom preraspodjelom zemlje, pa će se ići na povećanje sa 20 na 30 ha. Što se tiče državnog poljoprivrednog zemljišta, službeni podaci govore o 890.000 ha od čega je 400.000 ha pašnjaka, a većina je, kaže, u šumsko-gospodarskoj  osnovi. "Ipak, u funkciji je jedna trećina ili 247.000 ha državnog poljoprivrednog zemljišta, koje je u programima raspolaganja 354 jedinice lokalne samouprave (JLS), gdje je 40.000 ha zemljišta obuhvaćeno natječajima koje smo zaprimili na usaglašavanje", kazao je Majdak, odgovarajući na niz upita zastupnika.   

Vanjski član Odbora Mijo Latin upozorio je da na domaćem tržištu ima 30.000 plutajućih goveda, što je razlika između odjavljene teladi u veterinarskim ambulantama i onoga što je prošlo kroz klaonice, a što bi se, kaže, moglo riješiti stiskom na dva gumba u računalu. Osim toga, drži da je upitna kontrola mesa, odnosno onoga što kupuju hrvatski građani u mesnicama. "Je li to domaće ili meso iz uvoza?", pita se Latin. 

Uz to, požalio se i na dostupnost veterinarskih usluga, bez kojih stočari ne mogu opstati na terenu, posebno na područjima gdje je veliki prostor, a malo domaćih životinja, kao što je golemi prostor između Splita i Makarske.

Kako se čulo, kod definiranja pravog poljoprivrednika, ne smije biti dodatnog administrativnog opterećenja, a RH drži da treba dodatna podrška sektorima voća i vina zbog šteta od nedavnog mraza, kao i proizvođačima mladog krumpira i maslinovog ulja, uslijed koronakrize.

Nema privatizacije opskrbe vodom  

Predstavnici predlagatelja, predsjednik Vijeća za vodne usluge Vladimir Šimić i državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mario Šiljeg podnijeli su izvješće o stanju vodnog sektora, čija je reforma započeta 2018. godine, a rezultate bi trebala, kažu, dati već iduće godine.  

S druge strane, zastupnici su upozorili na goleme gubitke vode u javnoj vodoopskrbi od čak 48,69 posto. Naime, gubici prihvaljivi struci u EU su 25 posto, a više reda bi trebalo uvesti postavljanje vodomjera na izvorištima u sljedeće tri godine. 

Prosječna potrošnja u kućanstvima bilježi rast na 132 litre sa 127 litara dnevno po stanovniku. Govoreći o cijeni vode, prosječna po članu kućanstva mjesečno iznosi 63,63 kn ili 178,16 po kućanstvu mjesečno. Iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost predviđeno je sedam milijardi kuna za financiranje projekata vodnog sektora.

Reformom vodnokomunalnog sektora ustrojit će se 40 uslužnih područja, a krajnji cilj je stvaranje tvrtki koje će biti u mogućnosti provoditi projekte bilo one vodoopskrbe, aglomeracijske, pročišćavanje otpadnih voda ili zaštite od poplava.

Zakon o vodnim uslugama utemeljen je na antiprivatizacijskom konceptu i isključivo favorizira javne isporučitelje vode stanovništvu, jer su se oni privatni pokazali nepouzdanim, čulo se na sjednici.