Pretraga tekstova
Inicijativom se tražilo i da se upotreba pesticida u Europskoj uniji potpuno zabrani do 2035. godine.
Europska komisija je dala konačan odgovor za Europsku građansku inicijativu "Spasimo pčele i poljoprivrednike" koju je potpisalo 1,1 milijun građana. Odbili su inicijativu u kojoj se tražilo da se u EU smanji upotreba sintetičkih pesticida za 80 posto do 2030., a onda i potpuno zabrane do 2035. godine.
Naveli su da je polovica poljoprivrednog zemljišta u EU već izložena riziku od deficita oprašivanja, a svaka treća vrsta oprašivača je u opadanju.
Komisija je priznala važnost inicijative, ali je ostala vjerna svojim planovima. Navode da su poduzeli korake za rješavanje problema koji se odnosi na predloženu reformu regulative o održivoj upotrebi pesticida. Cilj je njihovo smanjenje za 50 posto do 2030. godine. Ovakav način smatraju najprikladnijom i uravnoteženom opcijom za zaštitu okoliša i zdravlja ljudi i izbjegavanje ozbiljnih posljedica po pristupačnost hrane, navodeći ekonomske troškove za poljoprivrednike i potrošače.
Za zagovornike, inicijativa još nije završena i nastavit će prozivati Europski parlament i države članice.
"Sve je više znanstvenih dokaza o strašnom stanju bioraznolikosti i opasnosti pesticida po naše zdravlje. Ne možemo imati proizvodnju hrane bez bioraznolikosti", rekao je Martin Dermine iz Pesticide Action Network PAN Europe.
Poljoprivredni odbor Europskog parlamenta AGRI glasat će o spornom planu izvršne vlasti za smanjenje upotrebe pesticida za 50 posto u srpnju, dok će Odbor za okoliš ENVI glasati u rujnu.
Europski parlament će morati pregovarati s ministrima EU27 kako bi zaključio konačni kompromisni dogovor. Ministri su optuženi da odugovlače nakon što su zatražili dalju procjenu utjecaja. Očekuje se da će rasprava o ovom problemu biti prebačena u 2024. godinu što znači da dogovor neće biti zaključen prije isteka mandata ovog sastava Komisije u listopadu 2024. godine. To je vremenski okvir podržan nacrtom prioriteta belgijskog predsjedavanja Vijećem EU za prvu polovicu 2024., što sugerira da se u toj zemlji pripremaju za raspravu za vrijeme svog predsjedavanja.
Tagovi
Građanska inicijativa Zabrana pesticida Spasimo pčele Deficit oprašivanja Pad oprašivača Europska komisija
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.
Đuro Japaric
prije 2 godine
Zašto Linus uvoziti ? Pa do 2030 ovo komunističko udbaško sranje zvano rh treba NAPUSTITI ! A EU želim da se do 2030 RASPADNE , jer što ta bagra propagira NIJE POLITIKA ljudi na Planetu Zemlja ! EU je nešto preko 5 % stanovništva Planeta zemlja ! Sadašnjih 8 MILIJARDI ljudi MOŽE se smanjiti UMIRANEM od gladi i MANJIM rađanjem , a manje rađanje NIJE program država Planeta zemlja ! JASNO da JA jesam ZA SMANJIVANJE , ali sa SORTAMA voća , povrća , ratarskih kultura koje su GENETSKI podređene zaštiti da NE ide EU u pravom smjeru !
Linus
prije 2 godine
I onda ćemo uvoziti hranu tretiranu pesticidima iz država van EU
mali poljoprivrednik
prije 2 godine
Održiva upotreba i stroga kontrola pesticida je u redu,ali potpuna zabrana je van svake pameti.Neka netko pokaže kako je moguća proizvodnja hrane bez zaštite.Proizvodnja bi se najmanje prepolovila i kolike bi cijene hrane onda trebale biti?