Politike i poticaji ne prate potrebe proizvođača – novac se raspršuje, a ciljana proizvodnja izostaje. Produktivnost nam je deset puta niža nego u Nizozemskoj, a deficit u trgovini hranom narastao je gotovo 20 posto. Što nam je činiti?
Hrvatska gospodarska komora godinama upozorava na pad obujma poljoprivredne proizvodnje, ali i višegodišnje povećanje deficita u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Hrana u dućanima je sve skuplja. Dokle ćemo tako, upitali smo prof.dr.sc. Dragana Kovačevića, potpredsjednika HGK na petom izdanju konferencije AgroRocks.
On kaže da je jedan od najvećih problema hrvatske poljoprivrede samodostatnost. "Ako ne proizvodite dovoljno hrane, kao što je slučaj kod nas, to rezultira velikom uvoznom ovisnošću. Ona, zajedno s turističkom potražnjom i rastom plaća, dodatno generira inflaciju i rast maloprodajnih cijena hrane“.
Stavimo li to u kontekst današnjih carinskih ratova i geopolitičkih sukoba, samodostatnost u proizvodnji hrane postaje i pitanje nacionalne sigurnosti, upozorio je Kovačević.
Prema podacima Komore, prošle godine dosegnuli smo 6 milijardi i 200 milijuna eura uvoza. Deficit uvoza nam se od ulaska u EU do danas povećao gotovo 2,5 puta.
"Radili smo analize i utvrdili da su cijene uvozne hrane od 2020. do danas rasle gotovo dvostruko brže nego proizvođačke cijene u prehrambenoj industriji i hrvatskoj poljoprivredi", napomenuo je Kovačević.
U isto vrijeme, zabilježili smo značajan pad fizičkog volumena proizvodnje u poljoprivredi od 15,5 posto. Kada izuzmemo inflaciju, biljna proizvodnja pala je za 14,5, a stočarska čak 21 posto.
"Važno je naglasiti i stanje u vanjskoj trgovinskoj razmjeni. Bilježimo višegodišnji vanjskotrgovinski deficit. Prošle godine dosegnuo je rekordnu razinu od 2 milijarde i 400 milijuna eura. Međutim, više nas brine struktura deficita. Naime, 97% izvoznog suficita čine uljarice i žitarice“, objasnio je.
Izvoz roba poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te duhana, u prvih šest mjeseci 2025. u odnosu na isto razdoblje 2024. bilježi rast od 10 posto i iznosi 1,95 milijardi eura, što je povećanje od 177,6 milijuna eura.
"Uvoz je porastao za 14 posto i iznosi 3,441 milijardi eura, dok se deficit povećao za 19,6 posto, a pokrivenost uvoza izvozom iznosi 57 posto, što je smanjenje u odnosu na prošlogodišnjih 59 posto“, rekao je potpredsjednik HGK.
U izvozu su najzastupljeniji: duhan i prerađevine (12%), različiti prehrambeni proizvodi visokog stupnja prerade (9,7%), kakao i proizvodi od kakaa (9,4%), proizvodi na bazi žitarica i škroba (9,2%), žitarice (9,2%), pića i alkohol (7,1%) te ribe (7,1%).
"Najveći apsolutni rast izvoza zabilježen je kod duhana i prerađevina sa 60,3 milijuna eura, kakaa sa 39,7 milijuna, ribe sa 22,3 milijuna, proizvoda na bazi žitarica i škroba sa 21,8 milijuna, mliječnih proizvoda, jaja i meda sa 21,2 milijuna te žitarica sa 15,9 milijuna eura“, dodao je.
Najviše uvozimo meso (10,5%), proizvode na bazi žitarica i škroba (8,5%), mliječne proizvode, jaja i med (8,2%), pića i alkohol (7%), duhan i prerađevine (6,7%), voće (6,5%) i te ostale različite prerađevine (6,5%).
Najveći apsolutni rast uvoza bilježimo kod kakaa (+62,5 milijuna), duhana i prerađevina (+51,4), mliječnih proizvoda, jaja i meda (+50,9), voća (+37,1) te proizvoda na bazi žitarica i škroba (+33,5).
U prvoj polovici 2025. izvoz je ostvario višak kod žitarica (116,7 milijuna), ribe (12,5), duhana i prerađevina (2,0) te živih životinja (0,86), pri čemu žitarice čine 88% ukupnog viška.
Najveći manjkovi zabilježeni su kod mesa (299,7), mliječnih proizvoda i jaja (200,3), voća (177,8), hrane za životinje (135,6), povrća (121,5) te proizvoda na bazi žitarica i škroba (111,3), a meso i mlijeko zajedno čine 31% ukupnog manjka.
S druge strane, najveće deficite bilježimo kod uvoza mesa, mlijeka, voća i povrća, dakle kod proizvoda s najvećom dodanom vrijednošću i najvećom dohodovnošću.
"Nažalost, u prvih šest mjeseci ti trendovi se nastavljaju. Iz podataka vidimo da je samodostatnost, odnosno pokrivenost uvoza i izvoza, pala za čak 60 posto“, kazao je Kovačević.
Svi ovi podaci jasno pokazuju da glavni problemi leže u niskoj produktivnosti hrvatske poljoprivrede, koja trenutačno iznosi tek oko 30 posto prosjeka Europske unije.
"Produktivnost nam je šest puta niža nego u Njemačkoj i deset puta niža nego u Nizozemskoj. Nismo postigli ekonomiju obujma, pa su jedinični troškovi visoki. Poljoprivreda i prehrambena industrija su podinvestirane, uz rijetke iznimke, a ulaganja u inovacije i nove tehnologije nisu dovoljna. Danas one nisu samo pitanje produktivnosti i konkurentnosti, nego i ključni alat za rješavanje problema klimatskih promjena“, rekao je profesor Kovačević.
Ako se veličina naših gospodarstava mjeri standardnim outputom (SO), nalazimo se na oko 35 posto EU prosjeka, a slično je i s obradivim zemljištem. Gospodarstvo od 9 hektara ostvaruje tek oko 50 posto prosjeka.
"Problem je i u zemljišnim zakonima. S jedne strane imamo zakon o komasaciji, koji pozdravljamo jer ide u smjeru okrupnjavanja zemljišta i povećanja produktivnosti, a s druge strane, aktualni o poljoprivrednom zemljištu koji proklamira, rekao bih, dijametralno suprotne ciljeve“, istaknuo je.
Trenutni zakon, dodao je, dopušta cijepanje tehnoloških cjelina i omogućava da nesavjesni načelnici i gradonačelnici, zajedno sa svojim vijećima, koriste zemlju za dnevno-političko potkusurivanje. Time se razbijaju tehnološke cjeline koje su tvrtke godinama gradile.
"Radi se o ozbiljnim proizvođačima koji imaju zatvoren ciklus - biljnu i stočarsku proizvodnju, preradu, izvoz, zapošljavanje ljudi i ulaganje u inovacije. To se jednostavno treba zaštititi. Dobra je vijest da je Ministarstvo svjesno ovih problema i da krajem godine kreće izmjena zakona, gdje očekujemo biti uključeni“, dodao je.
Trenutno se provode treće izmjene strateškog plana ZPP-a. Bruxelles nameće većinu pravila i manevarskog prostora nema mnogo, no upravo zato u Komori očekuju da novi strateški plan poveća nacionalnu komponentu.
"U pregovorima smo s Ministarstvom poljoprivrede i očekujemo da se 70 milijuna eura, koje su sada predviđene za investicije u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, poveća za barem 30 milijuna eura, odnosno da se više ulaže u inovacije i nove tehnologije radi povećanja produktivnosti“, rekao je.
Svima je, poručio je, jasno da Europska unija mijenja prioritete. Više sredstava ide za obranu i oružje, a ZPP može biti pogođena proračunskim škarama. Zato je važno već sada osigurati veću nacionalnu komponentu.
"Računamo na domaći proračun, ali i na europski. Država isplaćuje koliko može, jer smo još uvijek relativno mala poljoprivreda na razini EU. Stoga očekujemo snažniju potporu Europske komisije“, kazao je potpredsjednik HGK.
Problem je, kaže, i prevelik broj korisnika potpora i subvencija. U Hrvatskoj je registrirano preko 165 tisuća gospodarstava, od kojih je samo 15–20 posto tržišno orijentirano. Zbog toga se poticaji previše raspršuju i ne donose željene rezultate.
Oko 25 posto potpora odlazi na izgradnju komunalne i društvene infrastrukture. Podržavamo gradnju takve infrastrukture u ruralnim prostorima, ali ona se ne smije oduzimati od proizvodnje hrane.
"Mladi ljudi neće ostati na selu zbog društvene infrastrukture, nego zbog kvalitetnog dohotka, plaće i mogućnosti da oni i njihove obitelji pristojno žive“, zaključio je.
Tagovi
Autor
Partner
31000 Osijek,
Hrvatska
e-mail: info@agroklub.hr
web: https://www.agrorocks.com
Zbog ulaska u OECD ukidamo reciprocitet kod nasljeđivanja poljoprivrednog zemljišta, što to znači?
Kina predstavila najmoćniji traktor na svijetu s 1.200 konjskih snaga!
Kako su se opomene poljoprivrednicima zbog neplaćanja članarine pretvorile u kaznenu prijavu protiv HPK?
Zlatno doba potpora završava: kako do dodatnog prihoda na selu?
CroAGRO 2025 donosi nova rješenja - evo zašto ga vrijedi posjetiti!
Dječak (13) pokušao natočiti gorivo u quad pa zapalio imanje - izgorjela i tri konja
Što učiniti da svoje proizvode možete prodavati i nakon Nove godine?
EU želi finalizirati sporazum s Mercosurom do Božića
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
Broo , Vi čitate što su neki javno rekli na AgroRscksu ! Od SEPSKO - hrvatske agrarne reforme 1919 imamo 2 modela ; na dijelu zemlje VELEPOSJEDNIKA formiraju poduzeća , a znatan dio dijele SOLUNSKIM borcima , BEZZEMALJAŠIMA i imamo VELIKO POVEĆANJE seljačkih imanja ili AGRANU PRENAPUČENOST u zemlju seljaka na BRDOVITOM BALKANU ! Sada dio ljudi JAVNO govori da se POVRŠINSKI veće parcele USTUPE poduzećima , a OPG NITKO ne PREDSTAVLJA , jer HPK ne vrijedi NIŠTA ! Pa bili su u sali Jakopović i više članova SKUPŠTINE HPK ! Razgovarao sam sa g . Kovačevićem ! Što je od 91 učinjeno da se formiraju DOHODOVNIJI OPG , da se ide na OKRUPNJAVANJE u seljačkom sektoru ? Pa za 8 godina SDP i HDZ ( 2001 - 2008 ) U PREKO 180 lokalnih VLASTI NIJE raspisan ni JEDAN natječaj u korist OPG ! Ovaj portal NIJE imao koga pozvati iz OPG , pozvali su mene i Pranjića koji nije mogao doći !
Broo Čićnerval
prije 2 tjedna
Ne griješimo, to se radi namjerno i planski, tako da je sve kako treba biti! Zar itko misli da se slučajno to može dešavati?? Pa i ovaj portal podržava sve te ludosti kao što je ptičja gripa, svinjska kuga, salmonela , korona, maske, zatvaranja, digitalizacija, Ukrajina, eko nebulozne...
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
Piše da je 2 puta bio zastupnik HDZ i tajnik u Ministarstvu poljoprivrede ! Pa neka LOBIRA za PROMJENE u LAKRDIJAŠKOM raspolaganju sa PRIVATNOM i DRŽAVNOM zemljom ! Vidim jučer kolonu biciklista , svi mali , a ono stranci , IDEALNI da rade na TEHNOLOŠKIM CJELINAMA , jasno umjesto Slavonaca i Baranjaca !
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
2001 - 2008 pod vodstvom SDP pa HDZ u 180 lokalnih vlasti nisu raspisale ni JEDAN natječaj u korist OPG i onda opet NESPOSOBNI SDP sa BESPOSLIČAREM Milanovićem putem Jakovine ZABRANJUJE lokalnim vlastima raspolaganje i idu na osnivanje AGENCIJE sa sjedištem u Zagrebu ! Javno sam putem Emisije za selo i poljoprivredu rekao ravnateljici da se takav posao NE može voditi iz Zagreba , da se MORA ići na lokalnu razinu ! Složila se sa tim i ISPOSTAVA je otvorena u Sl. Brodu ! Plenković i Tolušić UKIDAJU Agenciju i 2018 idu PONOVNO na LOKALNU razinu sa Zakonom koji je gori od onog iz 2001 pisanim pod vodstvom Pankretića ! Naravno g. Kovačević NIJE ovo HTIO i smio reći jer je iz HDZ !
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
Da mali , shvatio si ! Samo neka sačuvaju tehnološke cjeline uništenog kombinata JASINJE ! Tuđmanu sam jasno 95 napisao da se poduzećima , daju voćnjaci , vinogradi , ribnjaci , dio zemlje oko farmi plus za sjemensku proizvodnju , a OSTALO da ide na prodaju ! To znači da u NIZINSKOJ Slavoniji i Baranji treba OPG ustupiti dio površinski većih parcela - što vi zovete table ! Gospodin Kovačević govorio je o produktivnosti u Njemačko , Nizozemskoj a nije rekao da u Zagrebu od 91 nisu NIŠTA poduzeli da se zaustavi usitnjavanje PRIVATNE zemlje , NIJE rekao da je Zakon za državnu zemlju od 2001 NE obvezujući na ŠTETU OPG , TO SAM REKAO JA ! MORATE shvatiti da HPK i Skupština sa Jakopovićem su ŠTETNI ZA OPG i ONI NEĆE NIŠTA INICIRATI U SMISLU RAZUMNOG Zakona koji se piše NEGDJE IZVAN POGLEDA JAVNOSTI ! A , Marijana Petir i ostali članovi VEĆINE , opet će dići ruke ZA ! Zato sam NAMJERNO rekao da se RASPIŠE REFERENDUM !
mali poljoprivrednik
prije 3 tjedna
Koliko se ljudi razumije u poljoprivrednu proizvodnju ?Mnogi seljaci ne kuže da ih ovakvi farbaju,a kamoli svi oni koji su kravu vidjeli jedino na Milka čokoladi. Pazite ove tvrdnje o limitima u općinama.." Time se razbijaju tehnološke cjeline koje su tvrtke godinama gradile. " _- što su to te tvrtke godinama gradile?Tehnološke cijeline su nastale za vrijeme bivše države,koja ih je formirala za potrebe bivših kombinata.Profesor Dragan Kovačević je tu samo iz jednog jedinog razloga,a to je da brani interese velikih što je otvoreno i rekao ""Radi se o ozbiljnim proizvođačima koji imaju zatvoren ciklus - biljnu i stočarsku proizvodnju, preradu, izvoz, zapošljavanje ljudi i ulaganje u inovacije. To se jednostavno treba zaštititi. Dobra je vijest da je Ministarstvo svjesno ovih problema i da krajem godine kreće izmjena zakona, gdje očekujemo biti uključeni“, dodao je." I dobiti će sve što traže,kao što su i do sada dobivali,a sve ostalo je samo predstava za široke mase.
Marta Radić
prije 3 tjedna
Slažem se s Vama...domača sirovina jeftinija nego na tržištu EU , kad dođe na police trgovina , skuplja nego na tržištu EU. Svima jasno gdje završava novac. Pa netrebaju nas pravit budalama...slušam te likove godinama..uvjek isti..daj skinite to s dnevnog reda.
TinkiVinki
prije 3 tjedna
Marta trenutno prodajemo naše proizvode po 30-40% jeftinije,pšenica 20.1.2020 330e/t danas 160e/t,soja 12.3.2020 680e/t danas 383e/t,kukuruz 18.5.2020 300e/t danas 160e/t! Ja pitam u čem mi nismo konkurntni i o čem oni pričaju i da smo skupi MOLIM jel ima gdje u okruženju jeftinije provjerite pa me demantirajze! A mi smo najskuplji u trgovini zato što smo nadostatni molim,oprost,o čem ovi pričaju,! Jel mi živimo u istoj državi kao i ti što pričaju ili neko sanja od nas!
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
Krivo sam napisao 1/ 2 ,piše u Statutu članka 15 pod 7 , da sazivanje Skupštine može tražiti 1 / 3 članova Skupštine ili većina članova Upravnog Odbora sa Predloženim dnevnim redom ! U Zakonu o HPK i Statutu HPK , piše da su prava i obveze članova HPK , da POKREĆU inicijativu za IZMJENU Zakona od interesa za POLJOPRIVREDU ! Pravo predlagati zakone imaju Vlada i zastupnici ! PITAM 100 000 PRISILNIH članova HPK , da li poznajete članove SKUPŠTINE ?Ja ih poznajem 8 ? Koju Vi INICIJATIVU predlažete u smislu IZMJENE ZAKONA ! KOMENTIRATE , a ja GUBIM VRIJEME U OBRAZOVNOM SMISLU !
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
Slobodane , lobira se da se površinski veće parcele ustupe poduzećima , a Vladina poljoprivredna komora pismeno je tražila od ministrice Vučković , IZMJENU zakona jer nisu zadovoljni što lokalne vlasti MOGU smanjiti površine koje imaju ! Ti KLIMOGLAVCI bili su u Povjerenstvu Jakovine , Tolušića i Vučković ! KLIMOGLAVCI ne razumiju da je Zakon od 2018 NE obvezujući i da je za OPG gori od onog iz 2001 ! Obrađujem Predstavku za Plenkovića i sve klubove zastupnika ! Javno sam rekao da se IMENUJE Povjerenstvo na čelu sa Plenkovićem i u roku 30 dana NAPIŠU NACRTI zakona za HRVATSKU agrarnu REFORMU - Strategiju RAZVOJA poljoprivrede ! Ići će to i Skupštini takozvane HPK , 1 / 2 članova Skupštine može tražiti SKUPŠTINU i predložiti DNEVNI red ! Prijedlog im je da TAŽE u PISMENOM obliku imenovanje Povjerenstva , te da Sabor o tako BITNIM zakonima RASPIŠE REFERENDUM !
slobodan rajić
prije 3 tjedna
Počela je priprema za novi Zakon o državnom zemljištu, prvo medijska priprema od stručnjaka svih profila, profesora, članova HGK, raznoh direktora , Komore, pa javna objava Zakona koje je već napisan...i podoban Grupama.
Marta Radić
prije 3 tjedna
Ha , ha...dobre brojke..najviše uvozimo duhana i najve izvozimo duhana. To ti je HR stvarnost.. O moj bože na što je spala HR poljoprivreda. Kako je to moguće..lijepo...Uvezemo neprerađeni duhan iz latinske amerike i afrike i preradimo ga u cigarete i te cigarete prodamo u izvoz...eto ti biznisa najboljeg u RH. Ne proizvodnja , već trgovina.. A tako sa svima. drugim proizvodima. Ovaj čovjek govori o konkuretnosti i kaze da su naši poljoprivredni potencijali neefikasni , nekonkuretni. Ako danas poljoprivrednik proizvrde pšenice 8-9 tona hektar...nemojmo govoriti da su ratari neefikasni , jer ti prinosi su iznad prosjeka EU.. Naši ozbiljni stočari , imaju mlijeko u ekstra klasi 80% ..nemojmo govoriti da su neefikasni , po kravi i 10.000 l godišnje. Proizvođači povrća , zavidne rezultate , ovih dana čujemo da imaju ind. rajčice i po 120-150 t hektar..Mogla bih nabrajati cijeli dan. Tako da gospodinu iz komore teze nisu točne o neefikasnosti. Zašto je hrana u RH skups , pa znamo..čujemo ovih dana..trgovci omsju marže od 20 do 50 % i te marže su poslije korone se uduplale..javno rečeno... nisu se marze kod poljoprivrednila povečale..oni svoju sirovinu daju po istoj cijeni uz 30% veće troškove.. Tako da nemojmo guliti otrcane i potrošene fraze..samodostatnost , efikasnos ..niža razina zato cijene hrane veće..NETOČNO Da kad slušamo iste ljude sa istim tezama nema nama napretks...treba nam svježe krvi sa znanjem i hrabrosti unijeti promjene u HR poljoprivredu..