Poznati ekonomski stručnjaci upozoravaju da je Hrvatska pala na ispitu kada je odlučila da tržište može riješiti sve probleme u poljoprivredi
Ovisi li nacionalna sigurnost o vlastitoj proizvodnji hrane ili o sposobnosti sudjelovanja u međunarodnoj trgovini hranom? Ovo pitanje otvorilo je raspravu među znanstvenicima, stručnjacima i političarima na tribini održanoj 4. prosinca 2025. u Matici hrvatskoj.
Na skupu su sudjelovali prof. dr. sc. Damir Novotny sa Sveučilišta Algebra Bernays, prof. dr. sc. Mladen Vedriš s Veleučilišta Effectus, dr. sc. Ivica Ikić, predsjednik Uprave BC Instituta, Marijana Petir, predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu, Dalibor Janda, ravnatelj Uprave za Uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju Ministarstva poljoprivrede te prof. dr. sc. Damir Kovačić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Uvodno izlaganje "Proizvodnja hrane u Hrvatskoj, samodostatnost i globalizacija“ održala je izv. prof. dr. Željka Mesić, iznijevši niz zabrinjavajućih podataka o domaćoj poljoprivredoj proizvodnji.
"Troškovi za hranu drugi su najveći izdaci hrvatskih kućanstava, odmah nakon stanovanja“, upozorila je prof. Mesić, dodajući da inflacija ne posustaje – rast cijena hrane u Hrvatskoj iznosio je 4,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je u EU 3 posto.
Sve je manje ljudi u poljoprivredi, a broj poljoprivrednih gospodarstava smanjio se za 37 posto u odnosu na 2005. godinu. U njihovoj strukturi prevladavaju upravo ona najmanja do 5 hektara, a onih s više od 100 hektara imamo tek 2,7 posto od ukupnog broja poljoprivrednika.
Istaknula je da jedan poljoprivrednik zaposlen na puno radno vrijeme u Hrvatskoj godišnje generira proizvodnju vrijednu oko 10.000 eura, dok njegov kolega u Nizozemskoj proizvede višestruko više. Razlika, kaže Mesić, leži u znanju i obrazovanju.
"U Nizozemskoj 57 posto nositelja gospodarstava ima neko formalno obrazovanje u poljoprivredi, a u Hrvatskoj tek 5 posto", kazala je ova profesorica s Agronomskog fakulteta i dodala da je "ključno ojačati suradnju između fakulteta, industrije i prakse te podići razinu specijalizacije u svim segmentima proizvodnog lanca".
Profesor Mladen Vedriš podsjetio je da poljoprivreda mora biti konkurentna djelatnost, ali i alat za zadržavanje ljudi u ruralnim područjima, kao što je to slučaj u Švicarskoj, gdje svaki stupanj nagiba na zemljištu donosi dodatnu državnu subvenciju.
Dodao je kako su uređene zemlje Europe shvatile estetsku i identitetsku vrijednost ruralnog prostora.
"Poljoprivreda doprinosi očuvanju krajolika i time postaje najjači turistički adut, i u zemljama poput Francuske i Italije, gdje je poljoprivreda uredna i produktivna - zemlja je atraktivna i stanovnicima i turistima", kazao je Vedriš.
Otvoreno je rekao da je Hrvatska pala na ispitu kada je odlučila da tržište samo može riješiti sve probleme u agraru.
"Da tržište rješava sve, imali bismo drugačiju stambenu politiku, a roba bi se prevozila željeznicom, a ne kamionima. Poljoprivreda nije i ne može biti slobodno tržište — to mora biti strogo regulirana djelatnost, u kojoj je znanje na prvom mjestu.“
Govorio je i o novoj financijskoj perspektivi EU-a, u kojoj će inovacije, sigurnost i ekologija imati prioritet, a novca za poljoprivredu će biti manje.
"Moramo se razbuditi – novca više neće biti kao dosad. Ključni resursi postaju znanje i učinkovita organizacija.“
Upozorio je i da Hrvatska još uvijek nije učinkovita na administrativnoj razini.
"Ako nemamo kome adresirati problem, kucamo na zatvorena vrata. Bez suradnje stručnjaka i donositelja odluka nema pomaka, a visoka inflacija i visoke cijene hrane u Hrvatskoj posljedica su neefikasnog sustava“, kazao je profesor Vedriš.
Najkritičniji prema filozofiji vođenja poljoprivrednog sektora bio je Damir Novotny.
"Citirat ću Krležu – sve sam ja to napisao, a vi, gospodo, ne čitate“, kazao je Novotny i dodao da se političke elite prema poljoprivredi odnose kao prema marginalnoj djelatnosti, a ministarstva su, kaže, često potkapacitirana znanjem i iskustvom.
Izrazio je zabrinutost zbog činjenice da je Hrvatska jedina turistička zemlja na Mediteranu koja uvozi više hrane nego što proizvede. "Albanci nas prestižu, a mi imamo resurse kakve oni mogu samo sanjati“, kazao je. Naveo je da smo prije stotinu godina obrađivali 2,2 milijuna hektara zemlje, a od tada napravili nekoliko koraka unatrag u produktivnosti.
Kritizirao je i stalne izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu ustvrdivši da ako stalno mijenjamo pravila igre, ne može postojati stabilna proizvodnja ni ozbiljne investicije.
"Dvadeset milijuna turista dolazi u Hrvatsku, a jedu uvoznu hranu. Taj apsurd dokazuje koliko su prioriteti pogrešno postavljeni“, zaključio je Novotny.
Predsjednik Uprave BC Instituta, Ivica Ikić, naglasio je da Hrvatska mora povezati ratarsku i stočarsku proizvodnju s prehrambenom industrijom ako želi stvoriti dodanu vrijednost.
"Silne milijarde potpora otišle su u krive ruke, a bez rješavanja pitanja zemljišta i navodnjavanja nema održive proizvodnje“, istaknuo je Ikić, posebno upozorivši na nedostatak mladih i obrazovanih agronoma: "Za deset godina hrana će vrijediti kao suho zlato, a mi imamo sve manje ljudi koji znaju kako je proizvesti.“
Damir Kovačić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kazao je da samodostatnost nije pitanje jedne ili tri mjere, nego je ona rezultat dugogodišnje poljoprivredne politike i ne može se riješiti kratkoročno.
"EU nam nudi alat u vidu različitih mjera, ali na nama je kako ćemo ih strukturirati i iskoristiti za stvarne potrebe poljoprivrede i ruralnog prostora”, kazao je Kovačić naglasivši da “se sredstva iz prvog Programa ruralnog razvoja nisu usmjerila u jačanje stvarnih gospodarstava i njihovo udruživanje, već su često završila u fantomskim firmama”.
Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora smatra da je potreban veći doticaj donositelja odluka s ljudima na terenu.
“Moramo pitati poljoprivrednike što im je potrebno da bi proizvodili hranu i ostali živjeti na selu, jer se prečesto mjere donose odozgo, bez razumijevanja stvarnih potreba ruralnog prostora”, kazala je Petir i dodala da je poljoprivreda pogrešno postavljena "izvozimo sirovinu, a uvozimo gotove proizvode, zato treba raditi više na udruživanju proizvođača i logističkim centrima poput onog nedavno otvorenog u Križu".
Dalibor Janda iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva osvrnuo se na budući manjak sredstava iz ZPP-a te istaknuo da "prioriteti novog programskog razdoblja uključuju nove potpore za mlade poljoprivrednike, te da se sredstva za agrar očekuju i kroz kohezijsku i socijalnu politiku".
Sudionici tribine koju je moderirala Zvjezdana Blažić, složili su se da Hrvatska ima sve resurse potrebne za samodostatnu proizvodnju hrane, no ključni problem ostaje organizacija, nedostatak znanja i nestabilan institucionalni okvir. Poljoprivreda se, kako je više puta istaknuto, mora promatrati kao strateška djelatnost, a ne samo socijalna ili tržišna kategorija.
Fotoprilog
Dokumenti
Tagovi
Autorica
Objavljen pravilnik, evo kako da vam ne obrišu parcele iz ARKOD-a
Vlajčić o ARKOD-u: Poljoprivrednici moraju imati pravni temelj za zemljište
Koja županija ima najviše zemljišta u ARKOD-u bez dokumentacije? Imamo popis
U Bruxelles stiže 10.000 poljoprivrednika, najavljen masovni prosvjed
U Bruxelles stiže 10.000 poljoprivrednika, najavljen masovni prosvjed
Objavljen pravilnik, evo kako da vam ne obrišu parcele iz ARKOD-a
Vlajčić o ARKOD-u: Poljoprivrednici moraju imati pravni temelj za zemljište
Traktori zaustavili Grčku: Bijes poljoprivrednika nakon otkrića milijunskih prijevara
Sveti Ambrozije zaštitnik pčelara
Inovacije u poljoprivredi: Nagrađene žene koje mijenjaju način upravljanja vodom u Europi
Kolika je stvarna cijena čokolade? Potresna priča o trgovini djecom u Africi
Upozorenje stručnjaka: EU gubi milijunske kapacitete za recikliranje plastike
Đuro Japaric
prije 13 sati
Zakon o nasljeđivanju ( NACRT ) , predlagateljica Marijana Petir - e savjetovanje , na ručku kod jedne udruge pokazao sam joj Službeni list SFRJ iz 1965 u kojem je u BEOGRADU objavljen zakon ! GLEDALA je poput TUPAVOG teleta , bez riječi ! Ali , 2003 u SDP većini bila je ZA PLAGIRANI BEOGRADSKI , u kojem u BEOGRADU nisu NAPISANI članci za NASLJEĐIVANJE zemlje , NITI JE POKRETANJE OSTAVINSKOG POSTUPKA OBVEZUJUĆE ! Tupavi Srbi u Srbiji mijenjali su nešto iz 1965 , ali isto NISU napisali POGLAVLJE za NASLJEĐIVANJE zemlje ! Veliki broj SRBA prije 91 , a posebno nakon 95 NAPUSTILI su Hrvatsku i oni NE MORAJU pokrenuti Ostavinske postupke ili dati zemlju u ZAKUP ! Dvije sestrične udate su u SRBIJU , jednoj sam POMOGAO kod sređivanja stanja u Slavoniji !
Đuro Japaric
prije 13 sati
G. Cvetanović znam da Hrvatska nije samo brdska Slavonija , već obično SRANJE ! U brdskoj Slavoniji od Turaka žive doseljeni Srbi i Vlasi i Hrvati koji nisu prešli na ISLAM ! 1953 Stjepan Pavičić dao je naslov knjizi ; Podrijetlo slavonskih i srpskih naselja i govora , u kojoj opisuje razvoj naselja koje se zasniva na stanovništvu od TURAKA i KOLONIZACIJOM nakon što su nas OKUPIRALI AUSTRIJANCI ! Dio današnjih SLAVONACA su VEĆINOM doseljenici i ONI kao NEPALCI uglavnom NEMAJU POJMA O Slavoniji , što znači evidencija ; Cvetanović i zadruga u gruntovnici , a katastru David Cvetanović , što znači SUVLASNIŠTVO sa 5 , 20 ili više u jednoj parceli ! Dio Hrvata i Srba IZVAN Slavonije , nakon 1945 DOBILI su u Slavoniji zemlju i kuće PROTJERANIH Nijemaca , pa oni NEMAJU POJMA o CIRKUSU koji imaju starosjedioci ! Raspadom Kombinata Jasinje , dio > domoljuba > dobili su VEĆE parcele , neki od dijela Kutjeva itd . TI sada ŠUTE ! U dijelovima Slavonije i Baranji bile su komesacije pa su tu nešto veće parcele i sređenije stanje , a mi u brdsko - planinskoj Hrvatskoj i na OTOCIMA imamo CIRKUS sa malim parcelama i NE SREĐENIM UPISIMA ! Vezano za DIVLJAČ , MORATI ĆE SE OGRAĐIVATI POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE VEĆEG BROJA VLASNIKA i Plenković umjesto BACANJA novca u Ukrajinu i infrastrukturu po selima NEKA DA NOVAC ZA OGRADE ! Pa ja sam OGRADIO oko 2 km ! NARAVNO da ja znam za NIZ PROBLEMA , ali OSNOVNI JE PROBLEM ZEMLJIŠTE I VELIČINA AVLIJA - DVORIŠTA , dio ljudi su to POVEĆALI kupnjom NAPUŠTENIH kuća ! TREBATE shvatiti da DOHODOVNIJE OPG MORAMO RAZVIJATI NA PRIVATNOJ I DRŽAVNOJ ZEMLJI i da to MORA biti DRŽAVNI PROGRAM , a ovo SRANJE zvano RH , MORA POSTATI DRŽAVA ! MAFIJA u Saboru i Vladi IMA VIŠE ČLANAKA USTAVA ZA DRUGAČIJA RJEŠENJA , o kojima PRVI puta TUPAVI Hrvati i drugi narodi , MOGU ODLUČITI PUTEM REFERENDUMA ! Umjesto FLOKSULE o SAMODOSTATNOSTI mi imamo zemlju za HRANITI 15 do 20 MILIJUNA LJUDI , jasno sa DOHODOVNIM OPG i dijelom POLJOPRIVREDNIH PODUZEĆA ! Sa Marijanom sam bio na ručku kod jedne udruge , LICEMJERKA , koju je PLENKOVIĆ iskoristio za RAZBIANJE NESPOSOBNE HSS ! Nema ta LICEMJERKA VEZE O POLJOPRIVREDI , pa IMA PRAVO PREDLAGATI Zakone ona SAMA i Odbor kojem je na čelu ! Zakon o poljoprivrednom zemljištu ( NACRT ) , PREDLAGATELJICA Marijana Petir - e savjetovanje ! NARAVNO da to NEĆEMO doživjeti !
Marko Zecevic
prije 15 sati
Zanimljivo je da uvijek kad je poljoprivreda u fokusu samo se priča o raspodjeli državne zemlje, a to je samo jedan od problema i rekao bih manji. Najveći je problem prodaja proizvoda i uvjeti otkupa, i to što domaća roba nema prioritet. Uvoz cvijeta u svemu i sad će netko reć kad nismo samodostatni, naravno da nismo i nećemo bit jer se poljoprivreda uništava desetljećima. Kad stanu EU fondovi onda će se vidjeti stvarno stanje propale poljoprivrede RH. Ovakve skupove mogu organizirati svaki tjedan i ništa od toga. Ko zna možda je bila neka dobra klopa poslje.
David Cvetanović
prije 16 sati
G. Đuro, Hrvatska nije samo brdska Slavonija. Kod mene i da se sutra okrupne parcele, treba vam minimum 10 000 evra po hektaru da se vrate u poljoprivrednu proizvodnju koju će vam pojesti divlje svinje i vuk, bez obzira čime ogradili. Pola zemlje u Hr je u takvom stanju. Ko će to da uradi? Nema ljudi. Evo iznajmljuje se 30 hektara u komadu, niko neće. Ove godine stotine hektara kukuruza pojele divlje svinje, ljudi prodaju kombajne jer nema šta da žanju. Vuk ti dođe u dvorište i odnese ovcu. Zemlja je samo jedan problem ali problemi su strukturni, poljoprivreda je jednostavno zadnja rupa na svirali.
Ivan Kulak
prije 16 sati
Kad se netko želi nasprdati sa selom i seljacima samo pozove na skup Marijanu Petir!
Đuro Japaric
prije 16 sati
G. Davide , rekli smo ministru Pankretiću i vođama HSS - seljačkog saveza 2001 ,da Izmjene zakona za državnu zemlju NEĆE funkcionirati na lokalnoj razini da male općine i gradići nemaju stručni ni Ljudski potencijal za taj posao , da imamo NE sređeno stanje zemljišta , nisu slušali i onda je Predsjednik Mesić zamoljen da reagira ! DALI smo mu NIZOZEMSKI i BEOGRADSKI Zakon o nasljeđivanju ! Od 1995 dio nas smo JAVNO putem medija i u razgovoru sa političarima , govorili ŠTO SE MORA ! Nisu slušali jer nemaju POJMA o poljoprivredi ! Radio sam na izgradnji dalekovoda za Elektro privredu ; Srbije , Hrvatske , Slovenije , Njemačke , bio sam u više država Zapadne i Istočne Europe , prešao sam Libiju od Tunisa do Egipta . Poznajem PROCES rađanja i IZUMIRANAJ sela , tehnološke promjene , PROMAŠENE odluke u ; Pešti , Beču , Beogradu i Zagrebu ! Od TURSKE agrarne reforme u Slavoniji VRŠE se POPISI iz kojih se može pratiti puno toga . Moji preci živjeli su u BRDSKOJ SLAVONIJI U Turskom Carstvu . Postoji riječ AGRARNO PRENAPUČENA , to je HRVATSKA , sa Hrvatima , Srbima , Mađarima i DOSELJENICIMA nakon što su Slavonija i Baranja OKUPIRANE od Austrijanaca !VIŠE Članaka Ustava OMOGUĆAVA drugačija rješenja i sa AGRARNOM REFORMOM , možemo NAPRAVITI puno , VRLO BRZO SREĐIVANJE STANJA VLASNIŠTVA i za 3 do 5 godina OKRUPNITI puno parcela ! ALI tu se MORA POSTIĆI KONCENZUS među NESPOSOBNIM hrvatskim političarima ! SADAŠNJI članovi SKUPŠTINE i predsjednik HPK NEKA se VIŠE NE KANDIDIRAJU , jer su SRAMOTA i ŠTETA prvenstveno za OPG !
Hdz zlocinacka organizacija
prije 16 sati
Jos jednom ponavljam da ima postenja bilo bi podataka tko je koliko povukao iz fondova. Misljenja sam da svi posluju na granicama rentabilnosti i jedino fondovi prave razliku od uspjesnih i neuspjesnih. Kako je moguce da netko prolazi na svakoj mjeri, a drugi samo sudjeluju. Takoder imam veliku sumnju da je glavnina novca zavrsila kod velikih igraca povezanih sa vladajucima, sa ljudima sa HDZ članskom iskaznicom i poslusnicima iz HPK. Do malih i srednjih opgova su stizale mrvice. Kladim se da od ukupnog broja opgova manje od 10% su iskoristili barem jedan fond. Ti podaci, kao i podaci o listama, imenima i iznosima se pokvareno skrivaju, a svima je jasno i zasto
David Cvetanović
prije 17 sati
Hrvatska je loše odigrala od starta i sada nema više nazad. Ovo što g. Đuro priča je trebalo uraditi najkasnije do ulaska u EU. Većina poljoprivrednika ima malo zemlje, stari su, ne znaju ni da otvore Agronet (kamoli da podnesu neki Zahtev), nisu mogli ni znali da iskoriste fondove Ruralnog razvoja, rade puno i malo zarade, ali tako smo navikli svi. Sad će početi da ispisuju zemlju i da rade kao i do sada, samo bez evidencije- jer nemaju drugog izbora. Džabe i agrarna reforma kada za 10 godina nema više ko da radi. Uskoro kreće masovna prodaja poljoprivrednih mašina, biće sve za džaba. Jedva čekam da prodam malčer....
Đuro Japaric
prije 18 sati
mali , EU je jedno tržište za članice u koju smo mi ušli sa poljoprivredom za MUZEJ ! Trgovački centri su većinom u vlasništvu STRANACA , pa kada krene ŠLEPER sa POVRĆEM iz Nizozemske , Španjolske razvoze po svojim trgovinama ! NIJE njihov problem SRPSKO - hrvatska poljoprivreda , koju je VRIJEME PREGAZILO u 90 % OPG ! Mi imamo SUVENIRSKU proizvodnju , NE BITNU ZA TRŽIŠTE EU !
mali poljoprivrednik
prije 18 sati
Vedriš kaže; "Poljoprivreda nije i ne može biti slobodno tržište — to mora biti strogo regulirana djelatnost, u kojoj je znanje na prvom mjestu.“ Uzmimo za primjer jedan Izrael,ili neku sličnu zemlju,čija se poljoprivredna proizvodnja odvija u iznimno teškim vremenskim uslovima,gdje bez navodnjavanja ne raste ništa.Mislite li da se tamo ide principom slobodnog tržišta i da uvoznici uvoze što hoće,a njihova domaća roba se zaorava jer nemaju kome prodati?Samodostatnost u hrani je kod svih pametnih zemalja strateški cilj i cijele civilizacije su u povijesti propadale zbog klimatskih ili društvenih poremećaja,koje su dovele u pitanje opskrbu hrane za stanovništvo.Hrvatska je pod utjecajem globalnih elitnih struktura,kojima nacionalni identitet i interes ne predstavlja ništa,jer se sele po kugli zemaljskoj poput skakavaca i pustoše gdje mogu i dokle mogu.SAD su uvidjele potencijalne ugroze ,koje su ove ekipe izlobirale kroz razne zakone,te okreću novu stranicu u povijesti.EU im je jedina preostala kao plodno tlo i silom guraju razne sumanute zakone,koji ne nailaze na plodno tlo nigdje drugdje u svijetu.Uzmite npr njemačku kemijsku industriju koja se polako seli u Kinu,jer tamo koristi jeftiniji ruski plin,koji je EU zabranila.Što se postiglo drugačije u procesu proizvodnje,osim što su njemački radnici ostali bez posla?Cijene umjetnog gnojiva padaju u svijetu,ali to se nije odrazilo na cijene u EU,kako to pametnjakovići kažu.Kakvo je to slobodno tržište?
Đuro Japaric
prije 19 sati
Slobodane , ne rješava se problem OPG samo sa DRŽAVNOM ZEMLJOM koja je u POVRŠINSKI većim parcelama - TABLAMA i većina u USITNJENIM ! BITKU javno vode PREDSTAVNICI GRUPA da ONE dobiju što VIŠE POVRŠINSKI VEĆIH PARCELA ! Dio POVRŠINSKI većih parcela imaju i > borci > u SKUPŠTINI Vladine HPK , prvi predsjednik VLADINE HPK Grivičić ! A , meni dadoše potvrdu na 1 godinu za nešto SITNIH parcela u BRDSKOJ Slavoniji ! NEMA POMAKA u PROIZVODNJI sa SADAŠNJIM STANJEM , bilo bi mi drago da nisam u pravu !
slobodan rajić
prije 20 sati
Novi Zakon o državnom zemljištu će "reći" želimo li industrijsku proizvodnju hrane ili zadržavanje ljudi i očuvanje ruralnost prostora. S obzirom o svakodnevnom samo afirmativnom pisanje od dvije najveće poljoprivredne firme u RH (POdravka i Žito) koje ništa nisu i neće učiniti za hrvatsko selo, već znamo što nas čeka.
David Cvetanović
prije 20 sati
Na skupu 40 ljudi, par njih mladih a ostalo penzioneri. Taman onako kakva je prosečna starost poljoprivrednika u Hr. Neki dan bio na sahrani, isto bilo 40 ljudi, slična starosna struktura....
Đuro Japaric
prije 21 sat
U ruralnom prostoru na kopnu i otocima zasnovan je prevelik broj obitelji ! Prioritet je bio osigurati hranu za obitelj i stoku ! U ekonomskom smislu većina takvih obitelji imala je vrijednost proizvodnje 3 do 5 tisuća eur po OBITELJI ! SIROTINJA ! U BRDSKOJ SLAVONIJI takva mala gospodarstva IZUMIRU od 1945 ! PROMAŠJ je ZEMLJIŠNI MAKSIMUM i VIŠE zakona koji su OMOGUĆILI POVEĆANJE BROJA VLASNIKA I USITNJAVANJE ! NEĆE nitko ostati u RURALNOM prostoru sa NE BITNIM PRIHODOM ! AGRONOMSKI fakultet TREBA UKINUTI , a MLADE poslati na školovanje u IZRAEL , NIZOZEMSKU ! Pa imali smo za ministra > agronoma > Jakovinu , bio sam mu kupac dok je imao POLJOPRIVREDNU TRGOVINU ! A , onda je kao ministar dokazao TUPAVOST sa IZMJENOM Zakona za državnu zemlju i PRIVREMENIM zakupom do 5 g putem AGENCIJE za koju sam JAVNO u Emisiji za selo i poljoprivredu , rekao da NE MOŽE TAJ POSAO RADITI IZ Zagreba !KRETENSKA Vlada SDP u 2 mandata napravila je POVIJSENE promašaje na ŠTETU OPG i HRVATSKE POLJOPRIVREDE ! Ne znam da li će ovo čitati ministar Jakovina ? I POSLIJE NJEGA imali smo GORE ministre ; Tolušića i Vučković ! Pa neka KOMUNJARA Petirka UZME državnu zemlju na JEDNU godinu , jasno i svi LIKOVI iz TEKSTA , pa će SHVATITI o čemu pišem !
Farma Lužak
prije 22 sata
Kad nekom skupu prisustvuje Marijana Petir odmah ne treba ništa ocekivat od tog skupa. Inače je vrlo zanimljivo društvo ( izuzetak je Marijana Petir koja je čisti političar i koja o poljoprivredi nema pojma) i svakako treba uvažavati mišljenja koja su iznijeli. Međutim opet nije jasno šta je cilj poljoprivrede u RH, dali proizvodnja hrane ili zadržavanje ljudi u ruralnom prostoru. To su dvije nespojive i mogu reci diametralno suprotne strane istog problema. Ne zagovaram ni jedan ni drugi pristup jer nisam niti obrazovan ni kompetentan da o tome donosim zaključke ali bilo bi dobro da se vec jednom odluči politika sta je cilj. Ako je cilj zadržati ljude u ruralnom prostoru a to bi trebao biti jedan od prioriteta i zbog nacionalne sigurnosti RH onda treba tako planirati zakon o državnom poljoprivrednom zemljištu ali i pravilnik o IAKS mjerama. Naprosto odvijiti tradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju na malim posjedima od idustrujske poljoprivredi intenzivnog tipa i to prepustiti onim poduzetnicima koji se zele baviti proizvodnjom hrane ali bez ili sa izuzetno malim poticajima.
SASA FRANIC
prije 23 sata
cast iznimkama, ali opet skup glupih birokratskih budala koji pricaju o poljoprivredi u kojoj nitko od njih nikadi nista nije proizveo. tesko za citati velike misli ovih idiota. znaci lupaju nema novca za poljoprivredu, a ima u EU i u HR 300 milijardi EUR za pokloniti afrikancima??? znaci prvi problem tu je u EU poganim Briselskim ljevicarskom komunistickim nakazama i njihovim leftardskim politikama. a drugo sto ova hrpa beskorisnika i stetocinja ne moze nikako shvatiti je to da je jedina prepreka razvoju poljopruivrede los otkup proizvoda. opet oni tu lupaju da su poljoprivrednici ti koji ne znaju, ali ove stetocinje nikako ne mogu razumjeti da nitko nece ulagati ako ne vidi zaradu. ono sto je podbacilo nije poljoprivreda nego prehrambena industrija. oni su nesposobni i ne otkupljuju proizvode. umjesto da su oni okupirali sa HR proizvodima pola Europe, njih su i u HR potisnuli strani proizvodi. a svjezi proizvodi i neki proizvodi koje i poljoprvrednici preradjuju, nemaju dostup u trgovacke centre, tako da se i tu ne razvija nista. tko ce razvijati svoju proizvodnju i ulagati u nove tehnologije ako nema plasman?? i uz to mora biti i dostojna zarada a ne ucjenjivacki otkup, koji unisti dobavljaca. ali te stvari ova hrba stetocinja na ovakvim skupovima nikada nece razumjeti, i umjesto da se beskorisnike rastjera, njima se daju place i njima se daje da govore svoje gluposti.
Đuro Japaric
prije 1 dan
TUŽNI SKUPE , pa Vi nemate blage veze o poljoprivredi ! U pismenom sam obliku predložio predsjedniku Ne hrvatske vlade , svim zastupnicima Ne hrvatskog sabora , drugarici Marijani PETIR , da se IMENUJE povjerenstvo ma čelu sa Plenkovićem koje bi u roku 30 dana napisalo NACRTE zakona za HRVATSKU AGRARNU REFORMU , te da o tako POVJESNO bitnim zakonima Ne hrvatski sabor RASPIŠE REFERENDUM !Naravno NITKO mi nije odgovorio ! Od SRPSKO - hrvatske AGRARNE reforme imamo VELIKO povećanje vlasnika zemljišta i USITNJAVANJE koje je nastavljeno i nakon 1945 ! POPIS RH 2021 ; počevši od Slavonije 195 IZUMRLIH sela preko 80 sa samo 1 - stanovnikom ILI OKO 1000 SELA U PROCESU IZUMIRANJA ! Gospodine Damire , 2001 TRAŽILI smo od Predsjednika Mesića da reagira na predložene IZMJENE Zakona o poljoprivrednom zemljištu ! Nije htio tražiti sjednicu Vlade na kojoj je mogao biti , već je ON predložio da organizira sastanak VIŠE MINISTARA i nas iz SELJAČKIH udruga ! Nije ni TO učinio ! ZA IZMJENE OD 2001 KRIVE SU Vlade i BAGARA tipa Marijana Petir , koja je PRIHVAĆALA IZMJENE ! IZMJENE 2018 i 2022 su NE OBVEZUJUĆE za LOKALNE VLASTI a od 2022 i ministricu Vučković i sada ovog nesposobnog Vlajčića ? Neka javnost ZNA da OPG PONIŽAVAJU I sa POTVRDAMA na OBRADU NA JEDNU GODINU !