Nestaju mladi poljoprivrednici s juga RH!

"Sada si cool ako se baviš poljoprivredom jer imaš laptop na polju ili u voćnjaku, sam osmišljavaš marketing za svoje proizvode, kalkuliraš financije, a prije se tako nije gledalo na poljoprivrednike", objašnjava 30-godišnji Stjepan Dumančić, vlasnik obiteljsko-poljoprivrednog gospodarstva koje se bavi uzgojem jabuka u baranjskom Čemincu.

"Volim biti na svježem zraku, vrijeme provoditi vani. Kada sam dobio zemlju, krenuo sam u proizvodnju. Ušao sam u to i stalno razmišljam kako ju što bolje osmisliti. Trebaš se stalno informirati, koristiti kompjuter i ostale moderne tehnike i tehnologije kako bi napredovao", priča Stjepan.

Iščezava poljoprivreda na jugu Hrvatske

On je tek jedan od ukupno 16.706 vlasnika aktivnih poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj koji su mlađi od 40 godina. Najnoviji su to podaci s kojima je početkom ove godine u javnost izašla Hrvatska udruga mladih poljoprivrednika (HUMP). Prema njima, najmanje je takvih poljoprivrednih gospodarstava na jugu Hrvatske, u Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj županiji, svega 4% od ukupnog broja registriranih na tom području, dok je udio mlađih od 40 godina najviši u Virovitičko-podravskoj županiji, čak 14% ili 1.194 poljoprivrednih gospodarstava. Mlada gospodarstva prevladavaju i u Osječko-baranjskoj (12%) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (13%).

"Još za vrijeme bivše Jugoslavije, poljoprivrednik je bilo nepoželjno zanimanje, a živjeti na selu smatralo se nepoželjnim razvojem događaja", tumači Dražen Živić, demograf iz vukovarskog područnog centra Instituta Ivo Pilar. Svoje ekonomske stavove obrazlaže činjenicom kako je poljoprivreda ili bavljenje njome posljednjih 70-ak godina ostalo na margini gospodarskih aktivnosti, pri tome misleći na pojedine društvene elite, primjerice političke vrste.

Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska, Istarska, Požeško-slavonska i Sisačko-moslavačka županija s 10% gospodarstava čiji su nositelji mlađi od 40 godina stoje visoko na demografskoj poljoprivrednoj ljestvici.

Upitna ekonomska korist bavljenja poljoprivredom

"Išlo se za tim kako je poljoprivreda i život na selu jedan, tako reći, niži stupanj razvoja. Onda je došlo vrijeme samostalne Hrvatske, ali koja nema jasnu strategiju ruralnog razvoja i poljoprivrede, odnosno na koji način ju poticati. Nastao je tu prilično veliki nered koji je doveo do toga da je postala upitna ekonomska korist bavljenja poljoprivredom", smatra ovaj demograf.

Demograf Živić: "Poljoprivrednik ili bavljenje njome ostalo je na margini gospodarskih aktivnosti. Poljoprivrednik je bilo nepoželjno zanimanje."

Od ulaska Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije došlo je, pak, do jednog novog poimanja i djelovanja kroz različite projekte s kojima se aplicira na različite fondove. Novi je to trenutak i obrazac ponašanja na koji se moraju, kako nastavlja, priviknuti oni koji se u Hrvatskoj bave poljoprivredom.

"Međutim, to ne otklanja odgovornost države da sa svoje strane stvara uvjete, a prije svega tu mislim na financijske, ali i daje logističku potporu kako bi poljoprivrednici lakše prijavljivali projekte i stvorili veće prilike da dođu do određenih sredstava. Istovremeno, s druge bi strane država, kada poljoprivrednik nešto proizvede, trebala stvoriti uvjete da lakše samostalno ili kroz neke oblike udruživanja, to distribuira i proda, te na taj način zaštiti domaćeg proizvođača. Ta zaštita ne može, naravno, biti apsolutna", smatra Živić napominjući kako bi se "ljudima na terenu kroz savjetodavnu ulogu pomoglo u organizaciji" za koju misli da se trenutno ne događa ili se ne događa u mjeri koja je potrebna. Mali udio mladih poljoprivrednika pripisuje i sve nižem natalitetu.

Virovitičko-podravska županija ima najveći udio mladih u poljoprivredi

"Selo je nekada bilo, kako to demografi kažemo, neka vrsta reprodukcijskog inkubatora, a u posljednjih 20-ak godina to više nije tako", objašnjava ovaj stručnjak napominjući kako je na selu ostalo uglavnom starije stanovništvo u samačkim domaćinstvima. Iako postoje geografska područja u Hrvatskoj, poput primjerice Slavonije gdje ima velikih sela u kojima ima biološke vitalnosti.

"No, u većini drugih sredina, gdje su seoska naselja manja, a to su ona ispod 400, 500 stanovnika, u njima je bioreprodukcija vrlo skromna i nema vlastitog obnavljanja stanovništva" zaključuje Dražen Živić.

Foto: depositphotos.com, @robert_g