Ona je naše gore list! Njemačka političarka i državna ministrica poljoprivrede, prehrane, šumarstva i turizma u pokrajinskoj vladi Bavarske, Michaela Kaniber, vuče hrvatsko porijeklo.
Ako smo nešto dobro dali Njemačkoj, onda su to sposobni ljudi. Brojni naši tamo ostavljaju veliki trag u ekonomiji i društvu, a jedna od njih je i Michaela Kaniber. Direktna, čvrsta u stavovima, temperamentna, žena koja stoji iza izrečenog i brani sektor poljoprivrede, čak i kada to znači suprotstavljanje višim političkim razinama. Reći ćemo sada i onu poznatu frazu (zažmirite na subjektivnost) "vidi se da je naša!"
Njeni roditelji, majka iz Aržana, u općini Cista Provo, u Splitsko-dalmatinskoj županiji i otac iz Tomislavgrada u susjednoj BiH, su se krajem 1960-ih godina iz tadašnje Jugoslavije odselili u Njemačku. Djevojačko prezime joj je Brekalo, a Michaela je rođena i odrasla u Njemačkoj gdje je izgradila karijeru u politici. Članica je Kršćansko-socijalne unije (CSU), i njena česta poruka je "ne zaboravite korijenje", baš takvu je poslala i u razgovoru za Agroklub, a pretresli smo značajne teme u sektoru.
Savezna Republika Njemačka sastavljena je od 16 saveznih država, a najveća među njima je Bavarska u čijoj Vladi Michaela Kaniber upravlja resorom za poljoprivredu, prehranu, šumarstvo i turizam od 2018. godine.
Prije nego i sami zažalite što Kaniber nije "čvrsta ruka" naše domaće poljoprivrede, a hoćete nakon što pročitate intervju, dodajmo još jedan zanimljiv podatak - tijekom velikih prosvjeda poljoprivrednika u Njemačkoj 2023./2024. godine, Kaniber se pridružila farmerima na demonstracijama, protivila se ukidanja poreznih olakšica za dizel što su poljoprivrednici smatrali nepravednim opterećenjem te nastojala biti njihov glas pred saveznom i regionalnom politikom, a ne samo birokratska figura.
A kako danas vidi poljoprivredne prilike u svojoj zemlji, Europi i u našoj regiji, koliko ju je porijeklo oblikovalo te kakvu poruku šalje kolegama, čitajte u nastavku.
Bavarska se često navodi kao primjer uvođenja održivih i inovativnih praksi u poljoprivredi. Što čini Vaš model i kako uspijevate održati ravnotežu između ekoloških zahtjeva i ekonomske održivosti malih i srednjih obiteljskih gospodarstava?
Poljoprivreda u Bavarskoj predstavlja primjer održive prakse – i to ne tek odnedavno. Naše poljoprivrednice i poljoprivrednici su visoko obrazovani, snažno vezani za svoju zemlju i s ljubavlju obavljaju svoj posao. Riječ je o obiteljskim gospodarstvima koja generacijama nose odgovornost – prema životinjama, zemljištu i svojoj zajednici.
Održivo poslovanje za njih nije trend, već podrazumijevana vrijednost. Naš cilj u Bavarskoj je stvoriti okvirne uvjete koji će im to omogućiti i ubuduće: kroz ciljane poticaje, što praktičnije propise i visoku razinu povjerenja. Jer samo ekonomski stabilna gospodarstva mogu dugoročno poslovati i ekološki održivo.
Javnost ju je prepoznala kao snažnu zagovornicu lokalnih i regionalnih proizvoda, politike koja povezuje potrošače s farmerima i tradicijom proizvodnje, a ujedno i kao ministricu koja stoji uz proizvođače i praktično brani njihove interese.
Poljoprivreda je sistemski važna djelatnost – što su jasno pokazale pandemija koronavirusa i energetska kriza. Moramo očuvati prehrambenu sigurnost unutar vlastite zemlje. Zato bi bilo strateški pogrešno dodatno stavljati van funkcije produktivne poljoprivredne površine, kako se to često razmatra u Bruxellesu. Svaki hektar je važan – za našu hranu, opskrbu i budućnost.
Bavarska raspolaže vrlo razvijenim programima podrške za mala gospodarstva, kao i zanimljivim inicijativama poput programa za planinsku poljoprivredu. Koje elemente tih programa smatrate potencijalno primjenjivim u zemljama Zapadnog Balkana, uz uvažavanje naših lokalnih specifičnosti i resursa?
Bit našeg uspjeha leži u tome što regionalne razlike i raznolikost poljoprivrednih gospodarstava doživljavamo kao prednost. Oslanjamo se na tu raznolikost, osobnu odgovornost i stvaranje dodane vrijednosti na lokalnoj razini. Naš program za planinske poljoprivrednike pokazuje kako ciljane mjere mogu osigurati opstanak i najmanjih obiteljskih gospodarstava, a istovremeno očuvati kulturni pejzaž. Ta filozofija je primjenjiva i drugdje – naravno, uz prilagođavanje lokalnim uvjetima.
Poticaji moraju biti jednostavni, transparentni i pravedni. Moraju dopirati do onih koji zaista obrađuju zemlju i brinu o životinjama.
Imam veliko poštovanje prema poljoprivrednicima u jugoistočnoj Europi. Oni u često težim uvjetima ostvaruju izuzetne rezultate. To zaslužuje priznanje i istinsko partnerstvo. Bavarska je uvijek spremna pomoći svojim prijateljima i kolegama u inozemstvu – savjetom i otvorenom suradnjom.
Kako vidite ulogu mladih poljoprivrednika u budućnosti ruralnih zajednica u Bavarskoj i cijeloj Europskoj uniji? Koje biste savjete uputili mladim proizvođačima u našoj regiji?
Naše mlade poljoprivrednice i poljoprivrednici predstavljaju temelj budućnosti. Oni donose nove ideje, hrabrost i suvremenu tehnologiju na svoja imanja, a poljoprivredu promatraju cjelovito – održivo, digitalno i regionalno ukorijenjeno. Upravo zato sam formirala posebnu Komisiju za mlade poljoprivrednike, koja mi je dala brojne vrijedne prijedloge za poljoprivredu budućnosti. Također sam se u pregovorima o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU snažno zalagala za to da mlada generacija dobije fer početne uvjete i jasne perspektive.
Moj savjet mladim poljoprivrednicima je: vjerujte u sebe i u vrijednost svog rada. Poljoprivreda nije zanimanje kao svako drugo – ona osigurava našu hranu, čuva kulturni krajolik i jača zajednicu. Koristite inovacije, surađujte i učite jedni od drugih – i preko granica. Ali pri tome ne zaboravite svoje korijene. Vodite računa da vaša gospodarstva budu ekonomski održiva, jer samo ekonomski snažni mogu dugoročno djelovati i ekološki odgovorno. Vi niste samo proizvođači – vi ste kreatori budućnosti ruralnih područja.
Vaši korijeni u Hrvatskoj sigurno Vam daju jedinstvenu perspektivu. Je li to porijeklo na neki način utjecalo na Vaš način rada, posebno kada je riječ o razumijevanju značaja obitelji, tradicije i migracija u ruralnim sredinama?
Ti korijeni su me snažno oblikovali. Nakon što su moji roditelji iz Hrvatske došli u Bavarsku, vodili su ugostiteljski objekt u kojem je cijela obitelj morala zajedno raditi. Zajedništvo, marljivost i gostoprimstvo uvijek su bili na prvom mjestu – i to je duboko utkano u mene.
Veliku snagu i oslonac pronalazim i u svojoj vjeri – praktična sam katolkinja, a ta povezanost me spaja s mnogim ljudima u Hrvatskoj i Bavarskoj. Te vrijednosti prenosim i u svoj politički rad: obitelj, zajednica i tradicija temelj su ruralnih područja – kako u Bavarskoj, tako i na Balkanu. U obje regije prepoznajem istu snagu: ljude koji stoje jedni uz druge. To zaslužuje duboko poštovanje.
Udana je za policijskoga komesara Thomasa Kanibera, s kojim ima tri kćeri.
Više puta ste posjetili Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Što Vam kao agrarnoj stručnjakinji tijekom tih posjeta najviše privlači pažnju na našim poljima? Razgovarate li s poljoprivrednicima i koju biste poruku uputili našim proizvođačima?
Svake godine provodim godišnji odmor u rodnom mjestu svojih roditelja – u ruralnom području, okružena poljima i voćnjacima. Tamo često razgovaram s poljoprivrednicima i svaki put osjetim snažnu strast i povezanost s rodnim krajem. Mnogi od njih obrađuju zemlju prvenstveno za vlastite potrebe, što u vremenima kriza može biti i prednost. Istovremeno, često se radi o veličini gospodarstava koja bi kod nas bila nezamisliva.
Uvjerena sam da Bavarska i zemlje Balkana u budućnosti mogu još intenzivnije surađivati – kroz razmjenu znanja, obrazovanje mladih i razvoj regionalnih lanaca vrijednosti. Na primjer, u prilagođavanju klimatskim promjenama iskustva poljoprivrednika s Balkana, koji su navikli na specifične klimatske uvjete, za nas u Bavarskoj mogu biti izuzetno dragocjena.
Imamo slične strukture, slične vrijednosti i istu ljubav prema poljoprivredi. Ako iskoristimo te zajedničke točke, zajedno možemo postići mnogo.
Za kraj, molim Vas za poruku našim ministrima poljoprivrede: koji bi trebao biti ključni pristup jačanju ruralnih područja i povećanju konkurentnosti domaće proizvodnje?
Poljoprivredu konačno moramo promatrati onakvom kakva ona jest – kao pitanje nacionalne sigurnosti, jer osigurava prehranu stanovništva. Ona je time jedna od tri ključna sigurnosna stupa: policija štiti unutarnju sigurnost, vojska vanjsku, a poljoprivreda, kao naš snabdjevač hranom, predstavlja treći stup i od presudne je važnosti za civilnu sigurnost. Ako u Europi ne osiguramo vlastitu prehrambenu proizvodnju, postajemo ranjivi i podložni ucjenama – i to se ne smije dogoditi.
Propisi koje više nitko ne može ispuniti ugrožavaju budućnost poljoprivrede. Pravila moraju ostati provediva. Samo oni koji ekonomski opstaju mogu dugoročno preuzimati i ekološku odgovornost. Zato nam iz Bruxellesa nisu potrebna stalna nova opterećenja poput EU uredbe o krčenju šuma ili uredbe o obnovi prirode.
U pregovorima o budućem financiranju zajedničke europske poljoprivredne politike, Bavarsku i balkanske zemlje povezuju zajednički interesi. Tu se nadam snažnijem zajedničkom nastupu.
Poljoprivreda Bavarske
Više od 3 milijuna hektara poljoprivrednih površina
Prosječna veličina farme: 30+ hektara
Više od 100 tisuća poljoprivrednika
Razvijeno šumarstvo, pokrajina poznata proizvodnji hmelja i mliječnih proizvoda
Ključno je jačati ruralna područja u cjelini – kroz infrastrukturu, obrazovanje, digitalizaciju i fer cijene za poljoprivredne proizvode. Također nam je potrebna veća društvena valorizacija rada poljoprivrednika – ljudi koji svakodnevno proizvode našu hranu. Bavarska pokazuje da snažna poljoprivreda, živa sela i očuvana priroda nisu suprotnosti, već se međusobno nadopunjuju.
Vidim velike prilike za suradnju sa zemljama Balkana. Možemo učiti jedni od drugih, razmjenjivati iskustva i zajedno razvijati regionalne lance vrijednosti. Suradnja preko granica jača konkurentnost i osigurava budućnost naših ruralnih prostora – kako u Bavarskoj, tako i u susjednim regijama.
Tagovi
Autorica
slobodan rajić
prije 21 minutu
Podržava mlade, male, lokalne, a ne Podravku, Žito, Osatinu......U Bavarskoj poljoprivredna politika nije promašena kao kod nas.
Đuro Japaric
prije 4 sata
Ja pomislih da je kći protjeranih Nijemaca iz Slavonije , pa bi tada bila korijenima iz Austrijske i Srpske provincije , Slavonije i Baranje ! Ako gospođa želi pomoći neka REŽIMU U ZAGREBU pošalje NJEMAČKI Zakon o nasljeđivanju , jer SRPSKO - hrvatski , REŽIM MORA VRATITI PREKO Drine i Dunava , u Srbiju ! A ISPRAĆAJ i POVRATAK neka organiziraju ; Jandoković , Plenković i Tomašević uz nastup > domoljuba < Thomspona !