Mogla bi stradati kasno posijana pšenica!

Dipl. ing. agr. Stjepan Lalić, tehnolog u Poljoprivredno-prehrambenom kompleksu Nova Gradiška, kaže da su ratari te tvrtke jesenas posijali oko 600 hektara uljane repice, oko 400 hektara ozimog i 170 jarog ječma te oko 450 hektara pšenice.

"Uljanu repicu i ozimi ječam posijali smo u optimalnim rokovima, no pšenicu baš i nismo, jer je listopad bio dosta kišovit, tako da nam se ta sjetva pomakla za kraj studenog i početak prosinca. Nažalost, nakon toga naišlo je dosta dugo razdoblje sa niskim temperaturama i sa vrlo malo snijega i sad sa strepnjom očekujemo što će se dogoditi s tom pšenicom zasijanom u kasnim rokovima.

Pšenica u najkritičnijoj fazi

Ona je trenutačno u najkritičnijem stanju, jer ju je golomrazica uhvatila baš u vrijeme početka nicanja i ukorijenjivanja, u fazi malih korijenčića podložnih pojavi sriježa, pa je pitanje hoće li preživjeti. Nadamo se da hoće, jer je kasnije palo 4-6 centimetara snijega koji je donekle zaštitio taj usjev", kaže tehnolog Lalić.

I voćnjaci mjere ispod nule

Poznati voćar Stipo Velikanović iz Trnjana koji ima modernu plantažu jabuka površine 20 hektara kaže da se na njegovom području ove zime temperatura spustila i do -20 Celzijevih stupnjeva, ali to nije dugo trajalo, pa za sada ne očekuje nikakve probleme.

"Ovakvo hladno vrijeme sa niskim temperaturama pogoduje voćkama, to pomaže boljoj diferencijaciji cvjetnih pupova. Sjećam se kada god je bila jača zima bio je bolji urod, pa bi, ako se u nastavku zime ne dogode neke ekstremno niske temperature, ovakve vremenske prilike mogle biti preduvjet za obilnu cvatnju i dobro zametanje plodova", nada se Velikanović.

Zvonko Šporčić, vlasnik rasadnika voćnih sadnica Displantarium iz Starog Petrovog Sela svakodnevno pomno mjeri niske temperature. Kaže da je na njegovom gospodarstvu dva puta bilo -15 Celzijevih stupnjeva, ali nije dugo trajalo, pa se nada da to neće bitnije utjecati na sadnice koje su cijepili krajem ljeta.

"Nama rasadničarima je to već pomalo granična temperatura, jer na nešto nižoj tempareturi, primjerice -18 stupnjeva, znaju stradati sadnice na kojima je cijepljeno koštičavo voće: šljive, trešnje, marelice, breskve."

Vinogradi ne očekuju probleme

Novogradiški vinogradar Siniša Hoborka koji ima oko 2 hektara vinograda s oko 10 tisuća trsova kaže da je na njegovom području najniža temperatura bila -12 stupnjeva Celzijevih.

"Budući da nam je vinograd u dobroj kondiciji, loze su jesenas dozrele, za sada ne očekujemo probleme. Na Blagdan Vinkovo krećemo s rezidbom. S obzirom na trenutačno stanje i izgled vinove loze nadamo se dobroj godini. Ipak, urod i kvaliteta grožđa uvelike će ovisiti o vremenskim prilikama. Malo nas brine nedostatak vlage u zemlji, prosinac je bio suh, ali stanje je malo ublažila posljednja kiša s dvadesetak litara po četvornom metru", kaže Hoborka.

Suhi prosinac omogućio je ratarima izoravanje zimske brazde i svi koji su se potrudili, završili su na vrijeme taj posao i time stvorili preduvjete za dobru pripremu zemlje za proljetnu sjetvu.

Poljoprivrednici sada očekuju ostvarenje meteoroloških prognoza o padanju snijega početkom sljedećeg tjedna. Kažu, zaštitio bi usjeve od mogućih niskih temperatura, a njegovo otapanje osiguralo bi dio zimske vlage.