Kako GM soja uništava poljoprivredu?

Društvo agronoma Osijek prošlog je mjeseca održalo svoju godišnju skupštinu na kojoj je predstavljen rad članova društva i entuzijasta u proteklih godinu dana.

Drago nam je bilo za čuti da se Društvo pomladilo dotokom novih članova, pa se tako prosjek godina s 58 spustio na 48,9 u 2014.-oj godini.

Značaj informacija u poljoprivredi

Značaj informacija u poljoprivredi presudan je za društvo u cjelini. Stoga ni ne čudi činjenica da su vijesti koje su ove godine najviše šokirale javnost potekle upravo od članova društva, i to kao provjerene i važne informacije koje javnost zaslužuje znati. U Republici Hrvatskoj se, unatoč svim zabranama i zakonskim odredbama koje to onemogućuju, sije GMO soja.

Protokol za pronalazak GMO

Izjava koja je potaknula lavinu komentara i svojevrsni boom u medijima bila je predstavljena od strane Aleksandre Sudarić, koja je na godišnjoj skupštini imala i posebno izlaganje vezano uz tu temu. Kako je bila u kontaktu s neposrednim proizvođačima, a sve iznešene informacije imaju znanstvenu podlogu, rasprava je s Okruglog stola DANH-a dovela do toga da Ministarstvo poljoprivrede aktivira preko Vijeća za GMO protokol za pronalazak GMO u Hrvatskoj, što dosad nije bio slučaj.

Pri kontroli zrna soje namijenjenog izvozu 2013. godine utvrđeno je da je 12% soje proizvedene u Hrvatskoj GMO pozitivno, od čega je 7% uzoraka imalo više od dopuštenih 0,9% GMO-a. U 2014. godini nadzor nad 4.000 uzoraka pokazao je 6,5% soje pozitivne na GMO.

GMO soja i poljoprivreda

Kada je Monsanto 1996. uveo na tržište patentirano genetski modificirano sjeme i kemikalije uz tvrdnje da će to utjecati pozitivno na poljoprivrednu proizvodnju jer će se povećati prinosi a primjena pesticida će se smanjiti, pa će proizvodnja hrane biti jeftinija, mnogi su vjerovali da će to biti još jedna revolucija u poljoprivredi koja će doprinijeti smanjenju gladi u svijetu. Međutim, dogodilo se upravo suprotno.

Danas se u Argentini uzgaja genetski modificirana soja otporna na herbicid glifozat (Argentina danas uzgaja samo GM soju), a većina kukuruza i pamuka potječe iz GM uzgoja. Argentinski poljodjelci prihvatili su poljodjelsku tehniku prema uputi stručnjaka iz kompanije Monsanto prema kojoj nije potrebna prethodna obrada tla, već samo sijanje genetski modificiranog sjemena uz primjenu propisanih agrokemikalija.

Upravo takva agrarna metoda prouzročila je raširenu pojavu rezistencije, tj. otpornosti korova i kukaca štetnika na agrokemijska sredstva (herbicida, insekticida) što je uzrokovalo povećanje primjene pesticida. U samom početku primjena pesticida je bila smanjena, ali se tada povećala s devet milijuna galona u 1999. na 84 milijuna galona u 2013.

GMO soja i zdravlje

Dvije su razine toksičnih učinaka GMO soje. Akutni (povraćanje, poremećaj vida i disanja, alergije) te kronični (neplodnost, poremećaji u novorođenčadi, nerazvijeni bubrezi, degenercije živčanog i koštanog sustava). RR (roundup ready) soja patent je Monsanto kompanije i time je zaštićen. Komercijalizacija tog sjemena u Americi dostiglo je neviđene razmjere, od 1996. kada je pod njim bilo samo 7% površina, danas je to 93%.

Provincija Santa Fe je argentinsko srce proizvodnje soje i stoga upada u oči podatak da je stopa obolijevanja od raka dva do četiri puta veća od prosjeka države. Također je uočen porast porođajnih mana kod djece nakon početka uzgoja genetski modificirane soje i drugih GM kultura i primjene određenih pesticida, u prvom redu herbicida glifozata.

Zabraniti herbicid glifosat

Genetski modificirane biljke koje se tako najviše uzgajaju su soja (60%), kukuruz (23%), uljana repica, šećerna repa, krumpir, pšenica, ječam, pamuk, riža, grah, rajčica, bundeva, duhan, cikorija. Glavni izvoznici glifosat tolerantne soje, takozvane GMO soje su Brazil, Argentina i Kanada.

"Monsanto kao najpoznatija svjetska kompanija želi patentom zaštićenog GM sjemena i herbicida monopolizirati svjetsku opskrbu hranom, a snažno lobiranje u američkom kongresu u tome će im pomoći."

Kada bi naše vlasti ustinu željeli zabraniti sijanje GM usjeva, trebale bi samo zabraniti upotrebu herbicida glifosata bez kojeg ti usjevi ne mogu uspjeti.

Glifosati se akumuliraju u tlu i vodi, nisu biorazgradivi, jako su dobri helatori pa tako biljna hranjiva postaju teže dostupna biljkama (50 - 70% manje MG, Fe, Zn u zrnu pa GMO soja ima manju hranidbenu vrijednost), umanjuju i nodulaciju i fiksaciju dušika, a povećan je i intenzitet bolesti (i do 40%). Slabija rodnost GMO soje izražena je u sušnim uvjetima. Uzastopno tretiranje glifosatom dovodi i do stvaranja otpornih korova.

Informacije su to od presudne važnosti, zato se nadajmo da će Društvo agronoma i dalje djelovati s jednom svrhom - očuvati poljoprivrednu proizvodnju u Hrvatskoj i ne dopustiti da se ponovi argentinski scenarij.

Foto: depositphotos.com