Agrar očekuje manje novca iz EU blagajne – tko će ga nadoknaditi? Nove omotnice za krizne situacije pojela su deminimis ograničenja, može li se regulativa promijeniti? Je li postojeći sustav prespor i preskup? Može li bankarski sektor preuzeti snažniju ulogu oko budućih agrarnih ulaganja? Malo se površina osigurava, pojedine štete ne priznaju, je li sadašnji model osiguranja poljoprivredne proizvodnje efikasan? Što ćemo s divljači, mrazom?
Dok nacionalna strategija definira rast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje od 4 milijarde EUR-a 2030. godine, naš se prosjek jedva drži na 3, uz potpore koje godišnje pomognu sa 700 milijuna.
Iz Bruxellesa stižu najave o drugim prioritetima financiranja - obrambenim, digitalnim, okolišnim, pa se naši poljoprivrednici pribojavaju smanjenja potpora. Vode li nas to, uz promjenu klime, u pad - a ne rast proizvodnje?
Nešto valja mjenjati jer uz sedmogodišnju omotnicu od 4,9 milijardi EUR vrijednost onog što proizvedemo očito ne donosi očekivano. Da nevolja bude veća taj je novac u međuvremenu izgubio i na vrijednosti, pa se poljoprivrednici pitaju - zašto se poticaji ne usklade s inflacijom? A ona je u Hrvatskoj u zadnje 3 godine iznosila preko 25 posto.
Ako stremimo razvoju sela, valja osigurati i veća ulaganja. Možemo li više sredstava dati proizvodnji, a vrtiće i turističke staze, financirati iz neke druge omotnice - primjerice regionalnog razvoja ili turizma?
Možemo li pojednostavniti model financiranja? Zašto poljoprivrednik danas ne zna koliko će izravnih plaćanja dobiti za pretHodnu godinu?
Sustav prikupljanja novca poreznih obveznika košta. Zatim ga šaljemo u EU blagajnu, uz trošak tamošnje administracije. Nakon toga ga vraćamo nazad poduzetnicima za ulaganja, kroz kompleksne natječaje, što i nas i njih košta, kroz državni aparat.
Ako s milijardama eura nismo uspjeli povećati proizvodnju, što ćemo sutra kad EU zavrne pipu?
Dodatno, kad krenu javni pozivi za investicije, zbog složenosti pravila poljoprivrednik mora platiti konzultanta. Ali to nije sve, jer kada natječaji krenu, dobavljači podignu cijene.
Pitanje je, ako je potpora bila 50%, koliko zapravo naš agro investitor realno ostvari. Ako nakon više godina čekanja na obradu projekta prođe na natječaju.
Ako je inflacija ‘pojela’ 15%, povećanje cijena 10%, konzultanti, projekti i dozvole 5%, a realizacija potraje godinama, što smo napravili? Uključili smo silne resurse da bi realna potpora bila tek 20-ak% u ovoj brzoj računici?!
Bi li imalo smisla omogućiti i potpore od 25 ili 30%, ali u bržoj i jednostavnoj proceduri? Može li bankarski sektor preuzeti značajniju ulogu u financiranju proizvodnje hrane, pa da tako dođemo do učinkovitijeg modela?
Hrvatski poljoprivrednik je rijetko financijski stabilan. Ništa čudno za industriju koja je krenula u devedesetima gotovo iz nule, a svu je dobit uglavnom reinvestirala u kupovinu zemljišta i strojeva ili izgradnju farmi i podizanje trajnih nasada. Međutim, bez jeftinog i dostupnog kapitala nema ulaganja u nove tehnologije, navodnjavanja ili nove proizvodnje.
U ratarstvu se danas ostvaruju niske dobiti, a većina naših ratara je zadužena sa kreditima i leasingom na period od 5 godina, uz kamatu od 4-5-6%. Repromaterijal najčešće financiraju od otkupljivača i s više od 10% kamatnog troška, što dodatno smanjuje ionako mršave profite. Ratarstvo u Hrvatskoj u zadnje 3 godine stvara najviše 3-4 % prinosa na kapital.
Hrvatska, ili bilo koja druga poljoprivreda ne može se financirati na rok kraći od 10 godina i kamatom višom od 2%. Možemo li takav model financiranja osigurati većem broju poljoprivrednika?
Veliki sustavi bilježe značajne dobiti, akviziraju, dok brojni mali farmeri preživljavaju. Je li došlo vrijeme za temu limitiranja izravnih plaćanja? Je li 160.000 proizvođača previše za jednu malu Hrvatsku?
Trebamo li stimulirati spajanje manjih ili odustajanje od proizvodnje i tako upravljati transformacijom u održivu strukturu gospodarstava, pogledajte u uvodnom videu za Panel 2 AgroRocks 2025.
Tagovi
Autorica
Partner
31000 Osijek,
Hrvatska
e-mail: info@agroklub.hr
web: https://www.agrorocks.com
Zlatno doba potpora završava: kako do dodatnog prihoda na selu?
Zemlja zarasla u šikaru, zakon u birokraciju - tko će pokrenuti hrvatsku poljoprivredu?
Najveće žarište u Hrvatskoj: I vojska kreće u borbu protiv afričke svinjske kuge!
Udjel agrara u budžetu EU pada na povijesni minimum, poljoprivrednici će ovisiti o domaćem proračunu
Patrik Antolović
prije 1 dan
Bitno je da imamo Hrvatsku šta se aada bunite?
dona
prije 2 dana
Niko nas ne "jede" koliko država. Za račune, doprinose i porez godišnje dam svu proizvodnju jer me to sve izađe oko 12tis. Eura. I to je bez obveznih registracija traktora.
SASA FRANIC
prije 2 dana
Đuro Japaric ma to su gluposti najglupljag biootpada zvanog ljevicari, koji se nasade na sustave koje oni nisu gradili i onda sve uniste. poljoprivrednici su nezadovoljni po cjeloj Europi, i prosvjeduju svugdje. a te price da ce EU izvoziti neku industriju zbog nekog ugovora su isto glupost, biti ce kao sto je bilo poslje svakog takvog ugovora do sada. u EU ce pozatvarati industriju i preseliti u te zemlje s kojima imaju taj ugovor. pa to je vec izlizana taktika poganih EU mesetara. jer mesetari su ti koji su vlasnici velikih industrijskih kompanija.
Đuro Japaric
prije 2 dana
SASA raja u Eu je zadovoljna i ne buni se . Njemačkoj je u interesu sporazum MERCOSUR radi izvoza svojih industrijskih proizvoda ! Ne vjerujem da će njihova zemlja zarasti u šikare kao u zemlji seljaka na brdovitom Balkanu , koju nazvaše RH !Pa i mi IZVOZIMO , školovane i vrijedne HRVATE !
mali poljoprivrednik
prije 2 dana
Nigdje nisam pročitao da se ukida zelena agenda i njezine regulative,samo da će biti drugačije umotano u celofan.Pitam se,sada kada pojedincima prestane curiti iz EU blagajne,koliko će proći vremena prije nego se firme rasprodaju strancima.Imamo niz takvih primjera; država je ulagala u Dukat i onda je prodan,pa u banke i sl. Velike firme su pokupile dobar dio poticaja i EU fondova,te su sada poželjne udavače.
Farma Lužak
prije 2 dana
Za veliki broj Hrvatskih poljoprivrednika neće se apsolutno ništa promijeniti. Nastajati ce onih 20 - 30.000 poljoprivrednih gospodarstava kojima je poljoprivreda glavni izvor prohoda. Oni ce se morati prilagoditi proizvodnji bez poticaja ili ce propasti. Oni koji imaju dovoljno zemlje ti ce i bolje proći jer neće biti niti raznoraznih evidencija,niti plodoreda,niti ograničenja u korištenju sredstava za zaštitu bilja,niti ograničenja u količini dusika. Samo čista proizvodnja. A za 100.000 malih opg niti ce se smanjiti poticaji niti ce osjetiti bilo kakvu štetu.
SASA FRANIC
prije 3 dana
bagra leftardska Briselska komunisticka boljsevicka je unistila u EU sve cega su se dotakli, industriju, energetiku, tehnologiju, poljoprivredu i stanovnistvo. ocekivati od te stetocinjske lijeve pogane bagre bilo kakvo rjesenje je beskorisno. prvo se mora iskorjeniti uzrok problema a onda sve iznova rjesavati. za sada je bagra Briselska pogana lijeva nasle rjesenje u medjukontinentalnim dogovorima, tj. uvozu, jer ne racunaju na EU poljoprivrenu proizvodnju