Jesu li vjetrovi izraženiji i jači nego inače i što napraviti da bismo zaštitili kulture?

Često nam se čini kako su vjetrovi na našem području izraženiji nego inače, ne samo u mjesecima kada je ova pojava uobičajena. Postoje li prognoze koje mogu predvidjeti njihovu učestalost i možemo li ih očekivati još više u bližoj budućnosti, potražili smo odgovore u Državnom hidrometeorološkom zavodu. 

Načelnica Sektora za vremenske i pomorske analize i prognoze u DHMZ, Dunja Plačko-Vršnak dala je sinoptički osvrt na vjetar. 

Izostale Marčane bure

U uvodu nam pojašnjava kako je vjetrovito vrijeme, ne samo u Hrvatskoj i okolici nego općenito, posljedica položaja baričkih sustava – ciklona i anticiklona iznad nekog područja. "Od početka godine bilo je iznadprosječno toplo te razmjerno vjetrovito, uz često jak jugozapadni vjetar te jako i olujno jugo. Bura je većinom izostala, osobito u ožujku, tzv. Marčane bure", kaže Plačko-Vršnak dodajući kako je  sinoptička situacija tada najčešće bila takva da je strujanje po visini bilo jugozapadno uz pritjecanje vlažnog i toplog zraka na prednjoj strani termobaričke doline. To je znalo potrajati nekoliko dana. 

Ciklone povezane s tim dolinama su se premještale iz zapadnog Sredozemlja preko Jadranskog mora dalje na jugoistok. S druge strane, ciklone i frontalni poremećaji koji su se premještali sjevernije nisu se spuštali do naših krajeva dovoljno često da bi perzistiralo strujanje sa sjevera. Pritjecanje toplog zraka s juga i jugozapada događalo se i pod utjecajem anticiklone, odnosno termobaričkog grebena po visini, ali tada uz manje vjetrovito vrijeme. 

Kaže kako je teško reći hoće li i dalje biti vjetrovitije nego što je uobičajeno, osobito za dulje vremensko razdoblje. Naime, prolaz izraženijih frontalnih poremećaja koji za posljedicu imaju jak vjetar, ali i naglu promjenu smjera vjetra ne prognoziraju se na duljoj vremenskoj skali.  "Isto tako, odgovor na pitanje hoće li tijekom ljeta biti jakog i olujnog vjetra povezanog s grmljavinskim nevremenima – vjerojatno hoće. Međutim, kada i koliko jak će biti – sada se ne može prognozirati. Uvjeti za to postoje na primjer, u situacijama kada je atmosfera zagrijana, a dolazi do pritjecanja hladnijeg zraka vezanog uz frontu ili pod utjecajem lokalnih efekata, npr. orografije", zaključuje. 

Jačina vjetra slabija u kontinentalnoj Hrvatskoj

Voditeljica Službe za primijenjena istraživanja i modeliranje, dr. sc. Iris Odak Plenković u svom klimatološkom osvrtu na vjetar ističe kako je on vrlo lokalno uvjetovana i promjenljiva varijabla, što otežava procjene jačine, učestalosti te posebno trendova. 

Kaže da, pogledamo li, primjerice, Dubrovnik, u zadnjih 40-ak godina jak vjetar je bio najučestaliji u prvom desetljeću (~2003-2012) novog milenija, s čak 174 dana s jakim vjetrom 2009. godine. Usporedbe radi, 2023. godine je bio 51 takav dan, tri puta manje. Pritom se broj uglavnom kreće između 30 i 150 dana godišnje. "Ako idemo malo sjevernije, do Paga, broj dana s jakim vjetrom uglavnom varira između 15 i 30 dana godišnje. Naravno, postoje velike varijacije. Tako 1988. nije bio nijedan takav dan, dok ih je 2001. bilo čak 46. Pritom nema jasne tendencije porasta, pa je 2023. bio zabilježen 31 takav dan", precizira. 

Nadalje pojašnjava kako je u kontinentalnoj Hrvatskoj općenito jačina vjetra nešto slabija, a broj dana s jakim vjetrom vidno je manji nego na Jadranu. Ističe da iako se ponekad čini da je u posljednje vrijeme vjetar sve češće jak, to je opažanje koje treba uzeti s rezervom. 

Kao primjer daje Osijek gdje se od 2000., broj dana s jakim vjetrom povećava od manje od 7 dana do čak 63 dana u 2023., što je rekord za tu lokaciju. No, navodi da je krivo  pretpostaviti da takvih situacija prije nije bilo. Kaže da ako posegnemo dalje u prošlost, možemo vidjeti da je svojevrsno 'zatišje' trajalo od 50-ih do 90-ih godina prošlog stoljeća. Nakon toga nastupilo je 15-ak vjetrovitijih godina, s čak 62 dana s jakim vjetrom 1997. godine. Vjetrovito je bilo i početkom prošlog stoljeća, s 56 dana s jakim vjetrom 1917. godine. "Stoga trenutne varijacije nisu iznimka. Postoji li kontinuiran porast broja vjetrovitih dana odgovoriti još uvijek može - samo budućnost", komentira ona. 

Topao i suh vjetar smanjuje urod

A kakav utjecaj ovakvi vjetrovi imaju na tlo i biljke, odnoson povrćarske, ratarske, voćarske kulture, objašnjava voditeljica Odjela za agrometeorološka istraživanja, Petra Sviličić. 

Osvrnuvši se na topliji period iza nas, kaže kako je on svakako pospješio bujanje vegetacije, koja je uranila otprilike za dva do tri tjedna od uobičajenog. Mnogi nasadi su već i procvjetali te zasada nije bilo značajnijih šteta od mraza. 

Međutim, ističe ona, ove godine susreli smo se s toplim vjetrom, koji je posebno nepovoljan u doba cvatnje i oprašivanja zbog povećane transpiracije biljka, jer biljka brže gubi vodu nego što je korijen može povući. "U tako stresnim uvjetima, kao što su djelovanje toploga i suhoga vjetra, biljke aktiviraju svoje obrambene mehanizme, što nerijetko uključuje isušivanje i odbacivanje još neoplođenih cvjetova voćaka, koji su biljci u tome trenutku najmanje važni za opstanak. No, za poljoprivrednike to znači smanjenje uroda."

Utjecaj suše i vjetra na voće: Voda se gubi i iz tla i iz biljaka

Nadalje kazuje da je i tlo izloženo nepovoljnom djelovanju toploga vjetra, jer uz visoke vrijednosti temperature zraka povećava se evapotranspiracija te ono ubrzano gubi vlagu i biljke su pod dodatnim abiotskim stresom. Suho tlo pod djelovanjem vjetra erodira i gubi se plodni oranični sloj, što dovodi do smanjenja njegove plodnosti, smanjuje se kapacitet vode za tlo i narušava njegova struktura. "Stoga je svaka agrotehnička mjera, poput pravovremenog zatvaranja zimskih brazdi ili promjene načina obrade tla konzervacijskom metodom kao dio strategije regenerativne poljoprivrede, nužna kako bi se zadržalo što više vlage i smanjio nepovoljan utjecaj vremenskih prilika", savjetuje Sviličić. 

Omogućiti biljkama dodatnu vlagu u zraku

Na pitanje što poljoprivrednici mogu napraviti da bi zaštitili kulture od vjetrova ove vrste, ona savjetuje da, s obzirom da je stopa transpiracije ubrzana kada je zrak oko biljke suši, potrebno im je omogućiti dodatnu vlagu u zraku kako bi se stopa transpiracije smanjila te kako bi one lakše prebrodile stres. Uz navodnjavanje, preporuča se i vlaženje lista, odnosno orošavanje,  u doba dana kada je relativna vlaga zraka najveća, znači tijekom ranog jutra ili kasnog poslijepodneva. Nadoknadom vode preko lista, biljka brzo apsorbira vodu te se hladi, a kod nasada smanjuje se mogućnost odbacivanja cvjetova.  

"Imajući na umu nepredvidiv utjecaj klimatskih promjena iz godine u godinu, nužno je ulaganje u mjere prilagodbe kako bi se tvornica pod nebom lakše nosila s vremenskim izazovima", zaključila je Sviličić.