Pretraga tekstova
Poticaji su od 2003. s 1,6 milijardi kuna narasli na 3,6 milijardi u 2010. godini. Oni su održali hrvatsku poljoprivredu koja je u kratkom vremenu prošla tranziciju, odnosno restrukturiranje poljoprivrednih gospodarstava
Zbog novog Zakona o poticajima u poljoprivredi, koji je usklađen sa EU-om, poticaji se više neće isplaćivati prije sjetve nego po ostvarenim prinosima, nakon žetve. Samo u posljednjih osam godina u poljoprivredu su uložene 23 milijarde kuna poticaja, ali i uz gotovo utrostručen poljoprivredni proračun u odnosu prema razdoblju prije 10 godina, Hrvatska iz vlastite poljoprivredne proizvodnje ima samo osam poljoprivrednih proizvoda dovoljnih za svoje potrebe.
Hrvatski poljoprivrednici, naime, i dalje uporno siju pšenicu koje imamo viška i slabo se prodaje. Poticaji u poljoprivrednoj proizvodnji za ovu kalendarsku godinu su, nakon mnogo pregovora, zamrznuti na 2000 kuna ili 88,6 posto od punog iznosa, što je dva posto više nego lani.
Poticaji su od 2003. s 1,6 milijardi kuna narasli na 3,6 milijardi u 2010. godini. Oni su održali hrvatsku poljoprivredu koja je u kratkom vremenu prošla tranziciju, odnosno restrukturiranje poljoprivrednih gospodarstava.
Poljoprivreda nije visoko akumulativna grana, a u zemljama koje nisu imale socijalizam u nju se ulagalo generacijama. Hrvatska je taj put morala proći u 15-ak godina, a bez investicijskih potpora kapitalnim ulaganjima poljoprivreda bi bila na razini susjednih zemalja.
U Hrvatskoj je uskakanje države pridonijelo tome da je domaći izvoz lani porastao 36 posto, a uvoz je smanjen.
Ulaskom Hrvatske u EU domaća poljoprivreda dobit će znatno širi financijski okvir, više novca, što znači više od šest milijardi kuna na godinu.
Inače, u Uniji se više izdvaja za regionalni razvoj nego za poljoprivredu. Riječ je o gotovo milijardu eura koji će nam biti na raspolaganju, ali moramo biti spremni u konačnici i iskoristiti ta sredstva. Hrvatska očekuje od 2012. do 2013. godine, 144 milijuna eura za tržišne mjere i izravna plaćanja u poljoprivredi.
Autor: MARINKO PETKOVIĆ
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/
Marijan Balić
prije 13 godina
smeće od članka!za početak: o kojem i kakvom restrukturiranju poljoprivrednih gospodarstava govorimo? pa recite što da sijemo i sadimo pa ćemo tako i raditi, a ne da se nakon berbe/žetve jave pametnjakovići i kažu kako nečega ima manjka jer su svi sijali pšenicu! :Dravnoteža gospodo, ravnoteža nam treba! to ne kreće od poljoprivrednika na terenu! to kreće od ministarstva i ostalih uhljebljenih činovnika različitih agencija i organizacija.
branko brezarić
prije 13 godina
bajke,poticaji su se baš zbog eu počeli isplačivat po površini a ne po prinosu, a i ako se uključi malo logika vidi se da je to nemoguće provesti ,jer tko će na primjer iči vagat nečiji kukuruz u klipu na tavanu a koristi ga za vlastite potrebe...
Vedran Stapić
prije 13 godina
dobro je to što će se na taj način stimulirati oni koji bolje rade i više ulažu i više znaju ... a loše što će poljoprivrednici tu godinu biti bez novaca za sjetvu a ova priča o milijardama koje nas čekaju u EU ... smiješno .. pa sada korisimo 10 onoga što nam je raspoloživo iz fondova ....