Hrvatski traktori u prosjeku stariji od 30 godina!

S pet traktora, kombajnom, prskalicom, prikolicama i drugim priključcima Dani Varga iz baranjskog Bilja obrađuje 400 hektara poljoprivrednog zemljišta. Njegov radni poljoprivredni park vrijedan je oko tri milijuna kuna. Zadnji puta potpuno novu poljoprivrednu mehanizaciju kupio je prije sedam godina iz programa Kapitalnih ulaganja. Tada je nabavio traktor, prskalicu i prikolice.

Zemlju obrađuju 30-godišnjaci čiji je radni vijek odavno prošao!

"Obnavljao sam od tada mehanizaciju, ali sam kupovao polovnu, a ne novu, stari traktor sam zamijenio nešto novijim. Problem je što polovna mehanizacija iziskuje puno ulaganja u rezervne dijelove jer su to strojevi koji su već prešli 10.000 radnih sati. Da su strojevi novi, odradio bih sve u roku", kaže Dani.

Polovna mehanizacija zahtijeva ulaganja

Ovaj baranjski farmer vlasnik je jednog od 113.500 trenutno registriranih traktora u Hrvatskoj koji su u prosjeku stari više od 30 godina. Najveći dio njih kupljen je do 1991. godine, njih gotovo 75% ili 85.000. Riječ je mahom o traktorima do 40 konjskih snaga.

"U Hrvatskoj bi se godišnje trebalo prodati barem 1.500 do 2.000 novih traktora, a mi ne prodajemo ni 10% toga. Što bi se primjerice dogodilo da u Hrvatskoj imamo kamione prosječno stare 30 godina?", ilustrira trenutno stanje Darko Aračić, predsjednik Udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije.

U 10 godina prodano 10 tisuća traktora

Ukidanjem Kapitalnih ulaganja i Operativnog programa u Hrvatskoj se bilježi pad prodaje traktora. Tijekom posljednjih 10 godina nabavljeno je 10.553 novih. No, svega je 1.000 registriranih koji zadovoljavaju EU standarde, dok ostali ispuštaju plinove iznad EU normi. "Ako, primjerice, traktor radi 1.000 sati godišnje, znači u 10 godina odradi 10.000 sati i njegov radni vijek je prošao. Za to se vrijeme mijenjaju i tehnologije. Različiti su aspekti ovdje uključeni, od ekologije i zaštite okoliša do radnog učinka, ekonomičnosti i potrošnje goriva. Neke tvornice čiji traktori obrađuju zemljišta više uopće i ne postoje, propale su", napominje Aračić.

Hrvatski farmeri stoga su se okrenuli od kupovine istočnih k zapadnim modelima traktora, poput John Deere-a ili Deutza. Prema podacima, u prvih sedam mjeseci ove godine prodano je 154 traktora, dok je u istom razdoblju lani kupljeno 178.

Ograničiti potpore po gospodarstvu?

"Kapitalna ulaganja su bila idealna, ali smo sada razočarani što se nas 1.000 gospodarstava javilo za korištenje EU fondova, potrošili smo novce na konzultante, a na kraju novca za nas nema. U jednom smo nedefiniranom prostoru, što bi se reklo, niti na nebu, niti na zemlji jer, ako iduće godine prođem na natječaju onda mi se ne isplati kupiti sada stroj, a ovaj koji sada koristim se kvari i ne mogu obaviti sav potreban posao. Čovjek nije pametan što da radi", kaže baranjski farmer koji ukazuje kako bi se za rješenje ovoga problema moglo, primjerice, pogledati kako je to napravljeno u susjednoj Mađarskoj.

Ako je samo jedan poslovni subjekt u Hrvatskoj, prema neprovjerenim informacijama koje su do njega stigle kaže, dobio više od 300 milijuna kuna potpore, to smatra sramotnim. "Mali onda nemaju mjesta. Trebalo se, primjerice, ograničiti po gospodarstvu da svatko može povući milijun kuna pa bi barem 500-ak ljudi prošlo u prvom krugu", smatra Varga.