HPK: Cijene žitarica će drastično rasti, treba podržati poljoprivrednike da povećaju sjetvu

Situacija u ratarstvu i stočarstvu alarmantna je zbog drastičnog rasta cijena proizvodnje, upozoravaju iz Hrvatske poljoprivredne komore čiji su predstavnici sudjelovali na sjednici saborskog Odbora za poljoprivredu na kojem se raspravljalo o stanju u sektorima te mogućnostima financijskih i drugih vrsta potpora.

Jedna od tema, navode, bila je i eskalacija sukoba i početak rata u Ukrajini te mogući utjecaj na hrvatsku poljoprivredu, posebice u kontekstu činjenice da će doći do novih tektonskih poremećaja i drastičnog rasta cijena na tržištu žitarica u svijetu jer su Ukrajina i Rusija jedne od najvećih izvoznika. 

Rat će se zasigurno, kazuju, odraziti na globalno tržište sirovina i hrane zbog čega je važno već sada početi preispitivati i donositi odluke koje će utjecati na stabilnost tržišta poljoprivrede i hrane u Hrvatskoj.

"Obzirom da se očekuje drastičan rast cijena žitarica trebalo bi podržati poljoprivrednike da povećaju sjetvu i ulože u nju kako bi imali dobre prinose i urod koji može pokriti domaće potrebe", pozivaju iz HPK naglašavajući kako je u ovakvim situacijama važno poljoprivredu staviti pod okrilje nacionalne sigurnosti kako bi se na vrijeme osigurale zalihe u slučaju sukoba širih razmjera i eskalacije u Europi.

Drastičan rast troškova proljetne sjetve 

Naveli su i da su drastični skokovi cijena plina uzrokovali obustavljanje ili smanjenje proizvodnje većine europskih tvornica mineralnih gnojiva u razdoblju od rujna do studenog 2021. godine, što je rezultiralo dodatnim poskupljenjima i limitiranim količinama svih mineralnih gnojiva za proljetnu sezonu prihrane i sjetve. "Poskupljenjem su pogođeni ratari i stočari", naglasili su. 

Njihove trenutne grube procjene pokazuju rast troškova proljetne sjetve otprilike za duplo u odnosu na prethodnu godinu. Prema informacijama s terena cijene dušičnih gnojiva narasla su za oko 300 posto, a miješana gnojiva za 250 posto.

"Primjerice, urea je koštala 220 kuna, a sada se već kreće oko 900 kuna. Cijene sjemena su se kretale od 500 do 1.000 kuna, a sada su na razini od 1.000 do 1.500 kuna ako se  govori o sjemenu prihvatljive kvalitete primjerice za šećernu repu. Zaštitna sredstva, herbicidi, fungicidi rasli su do 20, plavi dizel rastao je za 100 posto, zakup privatnog zemljišta povećan je više od 50%, dok su cijene dijelova za strojeve i servis vozila porasli za 100 posto", izračunali su. 

Upozoravaju i da su problem visoke cijene sušenja žitarica s obzirom da je većina skladišta ovisna o energiji iz plina. Ovakav rast cijena žitarica izravno se reflektira na cijene stočne hrane i cjelokupnu stočarsku proizvodnju. 

Najveći dio rasprave, navode dalje, posvećen je stanju u mljekarskom i stočarskom sektoru koji su na najvećem udaru, pri čemu je više puta ponovljen stav HPK da sadašnja otkupna cijena mlijeka nikako nije motivirajuću za nastavak proizvodnje, te da je potrebno poduzeti sve da se mljekarski sektor ne uruši. 

Ponovili su i zahtjeve koje su iznijeli nedavno na sastanku s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković: zamrzavanje cijene plavog dizela za vrijeme proljetne sjetve, pronalaženje sredstva u proračunu koja bi mogla ublažiti situaciju, omogućavanje sadnje vlastitog poljoprivrednog sjemena s obzirom na poskupljenja jer zbog obveza korištenja certificiranog sjemena primjerice genetski nemodificirane soje proizvođači imaju trošak veći do 700 kuna po hektaru u odnosu na prethodne godine.

Među zahtjevima je i povećanje udjela korištenja obnovljivih izvora energije na poljoprivrednim gospodarstvima u cilju smanjenja energetske ovisnosti zbog troškova proizvodnje i povećanja konkurentnosti. 

Treba izraditi popis onih koji već imaju silose 

Traže i da se u okviru provedbe tipa operacije 4.1.1 "Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“ - ulaganja u skladišne kapacitete za žitarice i uljarice iz Programa ruralnog razvoja osigura ekonomska opravdanost svake investicije, a koju će kontrolirati savjetodavna služba. 

Potrebno je, kažu, izraditi popis onih koji već imaju silose, vidjeti koja je veličina  – omjer silosa i omjer proizvodnje te veličina zemlje. Među ostalim potrebno je uvesti ograničenje investicije (po ha, prinosu) tj. veličina silosa u omjeru količine zemlje koja se koristi za samu proizvodnju te izvršiti revizija/monitoring njihovog postojećeg stanja.

"Nikako se ne smije dogoditi da se skladišti inozemna roba i da se trguje s njom, a cilj bi trebao biti da roba koja se skladišti nakon prerade završi na hrvatskim policama, a ne na drugim tržištima", naglašavaju. Treba, smatraju, bodovati one poslovne planove/projektne prijedloge koji u svom planu imaju uključene obnovljive izvore energije (primjerice sušare koje će pokretati na poljoprivredni pelet).