Pretraga tekstova
Radnici su podijeljeni na dvije liste. Jedni će dobiti otpremninu i završiti na birou, a drugi nastaviti raditi na demontaži, pakeraju i možda u županjskoj Šećerani.
"Gotovo je to. Pala je bez ispaljenog metka", ovim je riječima priču o osječkoj Šećerani započeo Zlatko Ivanetić, koji u njoj skupio 23 godine radnog staža, kao tehnolog u vrijeme kampanje, a u ostatku godine na poslovima remonta i održavanja.
Kaže, najnormalnije su završili lanjsku kampanju, krenuli na preraspodjelu dana u zimskom periodu, ne sluteći da se išta događa. No, ovoga su tjedna pojedini radnici pozvani u upravu potpisati zahtjeve za otpremninu istovremeno saznajući da će od ponedjeljka, 15. veljače biti na birou.
"Nitko od vlasnika nije izašao pred nas i rekao nam što se događa. Mi radnici se međusobno dopisujemo, razmjenjujemo informacije. A i mediji šute. Ako je gotovo, gotovo je, ali neka nam to netko službeno kaže", ogorčeno priča Ivanetić upozorivši da među njegovim kolegama ima raznih ljudskih sudbina.
Pitam ga, je li i on potpisao zahtjev za otpremninu. Kaže, njega nitko nije zvao pa je otišao sam vidjeti što se događa. "Rekli su mi da postoje dvije liste, ona za otpremninu i druga za radnike kojima će ponuditi novi ugovor za nastavak posla na demontaži ili pak rad u Županji gdje će navodno trebati tehnologa. Spominje se i sastanak iza nedjelje pa ću tada znati više."
Otkriva nam da otpremnina iznosi 3.000 kuna po godini radnog staža, plus 4 bruto plaće.
"Ali, nju će dobiti samo oni koji imaju neprekidan radni staž. Kampanjci koji su skupili i deset, petnaest godina u Šećerani neće dobiti ništa", upozorava na moguću nepravdu.
Kaže kako će se ovih dana raditi i demontaža dijela pogona koji će potom biti odvežen u Županju. "Kada jednom strojevi odu, više nema povratka", zaključuje Ivanetić. Dodaje da bi poslovi u pakeraju mogli potrajati i do jeseni jer je zaliha šećera puno.
"Šećerana je s radom krenula 1906. godine, preživjela je dva svjetska i Domovinski rat, a ova 114. kampanja izgleda je zadnja", zaključuje sa sjetom pitajući se, je li stvarno do toga moralo doći.
Pitanje na taj odgovor pokušali smo dobiti od uprave tvrtke Hrvatska industrija šećera, osnovane u prosincu 2019. spajanjem domaćih šećerana. Na upit e-mailom ne odgovaraju, kao ni na telefonske pozive. Došli smo do broja mobitela pravnika, ali na njega odgovara tek automatska sekretarica. Direktor ljudskih resursa HIŠ-a, se ne javlja niti na pozive niti odgovara na poruke. Sindikalni povjerenici, a bila su dva saznajemo, neposredno prije svega ovoga su također otišli s otpremninom.
U čitavoj ovoj situaciji treba istaknuti i činjenicu da je prošlo nepuna dva tjedna od kako je ugašena proizvodnja Tvornice šećera Viro.
Matija Brlošić, predsjednik Ceha za poljodjelstvo i slatkovodno ribarstvo pri Hrvatskoj obrtničkoj komori te potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore na upit zna li nešto o zatvaranju osječke, mirno je odgovorio kako ne zna ništa. "Virovitička šećerana je zatvorena, pretpostavljalo se da će tim putem i osječka", rezignirano je komentirao. Kaže da su mogući razlozi financijske prirode vezane za plasman šećera i sve manji broj hektara pod šećernom repom u Hrvatskoj.
"Država je značajno povećala potporu za njezin uzgoj, ali to očito nije bilo dovoljno. Proizvodnja ove kulture je skupa, a otkupna cijena relativno niska", naglašava.
Pitam ga, kako komentira da se zatvara baš osječka, a ne županjska. "Šećerana u Osijeku se nalazi u urbanoj sredini i bilo je za očekivati da će biti zatvorena baš ona", zaključio je.
Prema zadnje dostupnim podacima u 2019. godini imala je 262 zaposlenih s godišnjim prihodom od 448.961.000 kuna.
Fotoprilog
Tagovi
Šećerana Osijek Zatvaranje Gašenje Otpremnina
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s iskustvom rada u lokalnim i specijaliziranim medijima. Nekadašnja dugogodišnja urednica Agrokluba, danas u nešto slobodnijem 'freelance' modu publiciranja agrarnih tema.
Što je sada gore od ovih zadnja tri dana Tuča ili Jaki vjetar. Kod mene vjetar napravio veču štetu nego da bila tuča. Malo prije obišao polja ali suncokret je dobio naj jače i to bar 70% ode u ništa.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Đuro Moj kako je je, mi svi iz ove kože ili vremenskih neprilika nemožemo nikuda. Sreča u svemu da kukuruz nije nastradao, ima negdje mestimično malo Više [+] se napio ali će se podignuti. Mom prijatelju kukuruza 12 hektara poravnalo sa zemljom još gore nego meni suncokret. Ništa idemo dalje, ovako i onako elelentarna neče biti proglašena zbog vjetra, pa ćemo ovih dana malo bogu krasti dane. Nema žalovanja od toga nema ništa.
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
Oslobodi nas Bože od nevremena , HDZ , SDP i njihovih privjesaka ! Oslobodi nas Bože od nevremena , HDZ , SDP i njihovih privjesaka !
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Karolina Rastoja Ovdje ću komentirati tvoj članak, Klimatski kaos na poljima: Mogu li ih inovacije iz zraka ublažiti? Nemogu, mogu te upozoriti ali Više [+] od ovakvih vremenskih promjena nemogu te ublažiti. Vremenske nepogode su veča sila od bilo koje naj novije tehnologije, ovisiš sam o sebi. Ili onaj način ako se ko sječa Olimpiskih igara u Pekingu kad su vremenom upravljali Harpovima da nepada kiša da se igre održe, kad bio kraj olompiskih igara hapove isključili. Tada nastao kaos sa kišama i poplavama. Danas ti o tome još mnogo ljudi priča što se tamo te godine događalo. Drugi ti primjer Svijetsko nogometno prvenstvo u Rusiji, sudac označio kraj finala, harpovi pogašeni priču dalje znate i nebo je plakalo zajedno sa Kolindom kod dodjele medalja.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedradrane naj gore je onaj dio što sam cijelo vrijeme bio u kontaktu sa Lidea Srbija, da vidimo što i kako i po njihovim uputama radio. Za slijedeču Više [+] godinu trebalo je nešto novo njihovo biti u srcu Bilogore, ali očito ću odustati od toga. Moram dobro razmisliti za slijedeču godinu.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Karolina Rastija Amazon suncokret, tu su glave trebale biti 28-30 cm. Sada što ostane ako ostane, bumo vidjeli kako kažu slijepci. Ali vremenskim Više [+] nepogodama još nije kraj a uloženo previše.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedrane, na svim tablama. Jedan mi danas iz sela rekao da je to bio primjer kako bi trebao izgledati suncokret a ne što oni imaju. Sada je primjer za Više [+] uđbenike na zemlji. Ništa idemo dalje.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Gadno, nadam se da nije tako na svim tablama Gadno, nadam se da nije tako na svim tablama
snjržana rupa
prije 4 godine
Dragi moji Slavonci, pa kaj se vi čudite, trideset godina birate HDZ, sve kaj vam se događa, događa Vam se je ste Vi to izabrali! Zabijate nož vlastitoj djeci u leđa, dali je to Vama to normalno da Vam djeca odlaze trbuhom za kruhom u Irsku i koje kuda, a Vi i dalje na izborima birate ove HDZ kleptomane. Pa kaj reći na to, osim da ste svi skupa mazohisti, svaka ćast izuzecima, malo ih je.Želi Vam svu sreću u budućnosti, možda se opametite do sljedećih ibora
Ivica acivi
prije 4 godine
a što reći... sve su adezenjare rasprodale... valjda će na terenu šećerane graditi golf teren za članove...što je slijedeće.. što je još ostalo u Slavoniji...
Andrej Žalec
prije 4 godine
DRAGI susjedi Hrvati!! MOLIM, vas, da ne pravite iste greške, kao mi u Sloveniji! Zatvorili su nam šečeranu in odma su poskočile cjene šečera, mnogo ljudi i poljuprivrednika izgubilo je dohodak. SADA opet razmišljaju, kako ponovo napraviti šečeranu!! Nemojte , jer šečer je NOVAC veliki! Tvornice vam trebaju!!
Marta Radić
prije 4 godine
Hrvatsko tržište šečeta , nije presudilo HR šečeranama , njima je presudilo europsko. Naime kad su se ukinute kvote , bilo je jasno da HR šećerane nisu tržišno konkuretne. Jedna šećerana realnost je HR , no ni županjskoj neće niti lagano poslovati.
Zeljko Serdar
prije 4 godine
Dobro razmisliti da li smo i mi sami tome doprinjeli kupovinom uvoznog. AGRANA Zucker GmbH sa svojim tvornicama u Tullnu i Lepoldsdorfu blizu Beča jedini je proizvođač šećera u Austriji. Zajednički kapacitet austrijskih tvornica za proizvodnju šećera od šećerne repe iznosi 400.000 tona šećera godišnje. Magyar Cukor Zrt. posluje kao tvrtka kćer AGRANA Grupe u Mađarskoj. Sa svojom proizvodnjom u Kaposvaru i pakirnim centrom u Petohazi predstavlja glavnog proizvođača šećera u Mađarskoj i jednog od glavnih snabdjevača AGRAGOLD šećera za tržište Europske unije. To se kupuje u hrvatkim trgovačkim lancima. Taj šećer, sve ove godine, nisu kupovali svemirci već mi sami. Tako je sa voćem, povrćem, mesom, jajima, pastom za zube, deterdžentom, plinom... Istina boli, ali i oslobađa.