FAO: Cijene žitarica, šećera i ulja pale - meso i mliječni proizvodi u porastu

Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), svjetske cijene hrane u svibnju 2025. godine blago su pale u odnosu na travanj. FAO-ov indeks cijena hrane iznosio je u svibnju prosječno 127,7 bodova, što predstavlja pad od 0,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, objavio je Farmer.

Dok su cijene mesa i mliječnih proizvoda porasle, pad cijena žitarica, biljnih ulja i šećera doveo je do ukupnog smanjenja indeksa.

Žitarice: Snažan pad cijena kukuruza i pšenice

FAO-ov indeks cijena žitarica pao je u svibnju na 109,0 bodova, što je 1,8 posto manje nego u travnju i čak 8,2 posto manje nego godinu ranije.

Glavni razlog bio je snažan pad cijena kukuruza zbog obilne sezonske ponude iz Argentine i Brazila, kao i očekivanja rekordne američke žetve. Slab globalni interes i povoljni vremenski uvjeti na sjevernoj hemisferi doveli su i do blagog pada cijena pšenice, dok su cijene ječma i sirka također oslabile.

Probijena i psihološka granica, cijena pšenice veliki je udarac za europske ratare

Indeks biljnih ulja pao je za 3,7 posto, na 152,2 boda, ali je i dalje 19,1 posto viši nego u svibnju 2024.

Pad se odnosi na sve vrste ulja, palmino, repičino, sojino i suncokretovo. Cijene palminog ulja pale su drugi mjesec zaredom zbog povećane proizvodnje u jugoistočnoj Aziji, dok je sojino pojeftinilo pod pritiskom veće ponude iz Južne Amerike i slabe potražnje za biogorivima. Repičino i suncokretovo ulje također su pojeftinili zbog očekivanog povećanja ponude i pada globalne potražnje.

Poskupjele sve vrste mesa osim peradi

Indeks cijena mesa porastao je na 124,6 bodova (+1,3 posto) u odnosu na travanj, ponajviše zbog viših cijena goveđeg, svinjskog i ovčjeg mesa.

Cijene ovčetine porasle su zbog velike potražnje u Kini, na Bliskom istoku i u Europi. Njemačko svinjsko meso bilježi nagli skok cijena nakon što je zemlja povratila status slobodne od bolesti plavog jezika, dok je govedina dosegla povijesno najvišu cijenu zbog jake globalne potražnje i smanjene ponude iz velikih izvoznika.

S druge strane, cijene peradi su pale, ponajviše zbog pojave ptičje gripe u Brazilu, što je dovelo do uvoznog embarga i povećanja domaćih zaliha.

FAO-ov indeks cijena mliječnih proizvoda u svibnju je porastao na 153,5 bodova, što je 0,8 posto više nego u travnju i čak 21,5 posto više nego godinu ranije.

Najveći doprinos porastu dala je cijena sira, potaknuta stalnom potražnjom u istočnoj i jugoistočnoj Aziji, uz ograničenu ponudu iz EU zbog loših vremenskih uvjeta i bolesti.

Maslac je zadržao visoke cijene zbog jake potražnje iz Azije i Bliskog istoka, dok su punomasnog mlijeka u prahu porasle za dodatna 4 posto, potaknute kineskim kupnjama. Samo su cijene obranog mlijeka u prahu blago pale zbog viška ponude iz zemalja koje proizvode maslac.

Cijene šećera nastavile su padati treći mjesec zaredom, spustivši se na 109,4 boda (-2,6 posto u odnosu na travanj). Sada su 6,6 posto niže nego prije godinu dana.

Pad je potaknut slabijom potražnjom na globalnoj razini, osobito u industrijama pića i prerade hrane, uz zabrinutost zbog globalnih gospodarskih izgleda. Dodatni pritisak stvorile su pozitivne prognoze za oporavak svjetske proizvodnje šećera u sezoni 2025./2026., uz očekivani rast prinosa u Indiji i Tajlandu.