Pretraga tekstova
Kako bi se zaštitili poljoprivrednici i šumari, dogovorena direktiva ne nameće nikakve nove obveze vlasnicima ili upraviteljima zemljišta
Nakon gotovo dvije godine pregovora, zastupnici Europskog parlamenta i Vijeća EU postigli su neformalni dogovor oko novog Zakona o praćenju tla, kojim se od vlada država članica zahtijeva da uspostave snažne sustave prikupljanja podataka i razmotre ograničavanje praksi koje dovode do degradacije, prenosi Euractiv.
Opći cilj je imati zdravo europsko tlo do 2050. godine, u skladu s ambicijom EU-a o "nultom zagađenju“, a dogovoreni prijedlog Direktive o praćenju i otpornosti tla trebao bi osigurati koherentniji i usklađeniji okvir EU-a za praćenje tla.
Procjenjuje se da je 60 do 70% europskog tla nezdravo zbog urbanizacije, niske stope recikliranja zemljišta, intenziviranja poljoprivredne prakse i klimatskih promjena.
Degradirana tla glavni su pokretači krize klime i bioraznolikosti te smanjuju pružanje ključnih usluga ekosustava, a EU to godišnje košta najmanje 50 milijardi eura.
Tlo je degradirano i treba nam obvezujuća europska direktiva o njegovoj zaštiti
Kako bi se zaštitili poljoprivrednici i šumari, dogovorena direktiva ne nameće nikakve nove obveze vlasnicima ili upraviteljima zemljišta. Umjesto toga, obvezuje zemlje EU-a da im pomognu poboljšati zdravlje i otpornost tla – sposobnost tla da nastavi igrati svoju važnu ulogu u ekosustavu.
"Ohrabrujuće je što su zakonodavci uspjeli postići dogovor, unatoč dezinformacijama i protivljenju politici zaštite okoliša. No, prvi europski zakon o tlu samo će djelovati na praćenje kontinuirane degradacije tla, a ne na njezin preokret, što je zabrinjavajući zaključak za život poljoprivrednika, prirodu i klimu", istaknula je Caroline Heinzel, iz Europskog ureda za okoliš.
Mjere potpore mogu uključivati neovisno savjetovanje, aktivnosti obuke i izgradnju kapaciteta, kao i promicanje istraživanja i inovacija te mjere za podizanje svijesti o prednostima otpornosti tla.
Parlament i Vijeće postigli su dogovor o direktivi, koji sada čeka konačno usvajanje. Direktiva će stupiti na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu EU. Nakon objave, države članice imat će tri godine da svoje zakone usklade s novim pravilima.
Tagovi
Zakon o praćenju tla Europski parlament Vijeće EU Caroline Heinzel Degradirana tla
Autor
Više [+]
Novinar i urednik s više od dvadeset godina iskustva u tiskanim i digitalnim medijima, na radiju i televiziji.
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.
mali poljoprivrednik
prije 4 mjeseca
Blokiranjeceste- zadnja crta obrane.
Makeba
prije 4 mjeseca
Ljudi oko mene najavljuju iseljavaje , ako se to dogodi.
Makeba
prije 4 mjeseca
Eto Skladatelju okupirali nas ukrajinski kokošari bez ispaljeneg metka.
Skladatelj
prije 4 mjeseca
EU zakoni su za Europljane ne nas mi ne postojimo farme pilića stižu po našim hr.poljo.površinama nema ministarstva da štiti zemlju a kamoli ljude .već samo EU zakoni koji u RH ne vrijede za takve kroz nekoliko godina kad iscrpe naše vode i živote onda možete sprovoditi tave zakone jer ne bude poljoprivrednog zemljišta već pustara i bez ljudi.
Đuro Japaric
prije 5 mjeseci
Treba Plenković pod hitno otići u Brisl i pojasniti hrvatski model ; ne obrađuj zemlju ,pusti neka raste šikara i korov , kupi kanadere pa gasi POŽARE po neobrađenoj zemlji u Dalmaciji , a u Slavoniji to je dobro za ČAGLJEVE i divlje svinje ! Ima Plenković još keca ( asa ) u rukavu , a to je davanje državne zemlje na obradu na 2 pa sada na jednu godinu - > odličan > motiv za POBOLJŠANJE tla ! Pogriješiše narodi Svijeta što 92 priznaše ovo BALKANSKO SRANJE !