Pretraga tekstova
Očito je da na europskom tržištu naši proizvodi nisu i ne mogu biti konkurentni. Davanja su iz godine u godinu sve veća, raste cijena repromaterijala, a istovremeno cijena je proizvoda sramotno niska
Prošlo je nešto više od godine dana otkako je Hrvatska postala punopravnom članicom Europske unije. Od Unije se očekivalo sređivanje tržišta, povećanje potražnje i boljitak u svakom smislu. No, postiglo se nije puno...
Žetva je u tijeku, a dugogodišnji se proizvođači sada suočavaju s tolikim brojem problema, koliko ih do sada nikada nije bilo - kao da se nad našu poljoprivredu navio crni oblak. Iako je poljoprivreda jedna od grana gospodarstva s najvećim stupnjem rizika, nekako se ipak moglo preživjeti i uživati u plodovima svoga rada. U problemima su i obitelji koje se već naraštajima bave poljoprivredom. Od Unije su očekivali mnogo, a dobili razočaranje. Jedan je od njih i Josip Zmaić iz Starih Perkovaca, čija je obitelj uvijek pratila najnovije trendove u poljoprivredi. Stvari su se sada promijenile i to nagore!
"I prije sam upozoravao da je naša poljoprivreda nekonkurentna u Europskoj uniji, a uvjete konkurentnosti stvara hrvatska država. Mi funkcioniramo na način da imamo PDV u proizvodnji 25 posto. S druge strane, Slovenija, Mađarska, Srbija i zemlje s kojima dijelimo zajedničko tržište imaju 8,5 posto", navodi Zmaić za Glas Slavonije.
Očito je da na europskom tržištu naši proizvodi nisu i ne mogu biti konkurentni. Davanja su iz godine u godinu sve veća, raste cijena repromaterijala, a istovremeno cijena je proizvoda sramotno niska. Trenutno su najnezadovoljniji ratari čiji se rad, smatraju, naveliko podcjenjuje. Najavljena cijena pšenice od 1,05 kuna po kilogramu neće pokriti niti osnovne troškove, a na zaradu ne treba niti pomišljati. Dok god budemo skupo plaćali namete kojima se financira birokracija, napretka neće biti, smatra Zmaić.
Također ističe i činjenicu da u ovome trenutku gotovo niti jedan hrvatski proizvođač nije ravnopravan europskom. Europski proizvođači znaju s kojim iznosom potpora mogu računati, a novac im se isplaćuju na vrijeme. Naše isplate, s druge strane, kasne, a niti vrijednost im se ne zna do zadnjega dana. Naime, Zakon o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju utvrđuje samo maksimalni zakonski iznos potpore koji se može dodijeliti. Stoga ministar ima mogućnosti odluke koliku će vrijednost potpora iznositi, a proizvođač, koji praktično informacije zadnji sazna, opet se mora prilagoditi. U nas vlada zakon - šuti i radi dok možeš.
Tomislav Munjić, proizvođač iz Kuševca slaže sa činjenicom da je ulaskom Hrvatske u Uniju, stanje u domaćoj poljoprivredi sve gore. Smatra da domaći proizvođač ne može pratiti trendove koje mu nameće tržište, za koje nije bio pripremljen. Očito i se i u ovom slučaju može primijeniti izreka – svi su jednaki, ali neki su ipak jednakiji od drugih.
Foto: freedigitalphotos.net
Tagovi
Ulazak u članstvo EU Europska unija Tržište Žetva Rizik Josip Zmaić Hrvatska poljoprivreda Poljoprivredni proizvođač Rizik proizvodnje Davanja Nameti Neravnopravnost Nekonkurentnost Cijena žitarica Zakon o potpori poljoprivredi i ruralnom ra
Autorica
Više [+]
Marina je urednica na AgroKlubu, specijalizirana za AgroBaze. Diplomirani je magistar agronomije te volonter Francuske Alijanse Osijek i Emmaüs zajednice Francuska.
AJMOOO - Na 27. međunarodne Dane masline 25. i 26. u Zadar i na otok Ugljan. Bit će svega. Ića, pića, lipog druženja... Jedva čekam. A Vi?!
Nedjeljko Jusup
prije 1 tjedan
Vedrane pa Ti i Agroklub ste uvik dobrodošli. Rado viđeni. Dođi(te) drage volje😊 Vedrane pa Ti i Agroklub ste uvik dobrodošli. Rado viđeni. Dođi(te) drage volje😊
DANIEL GUŠTIN
prije 10 godina
šuti i radi dok možeš , e pa ja više neču tako , našao sam posao i rasprodat ču sve i na kraju ču zrušit stalu da nebu moral legalizirat neš što mi neče trebat , miseve imam i na tavanu . tak ja vas ljepo pozdravljam i nadam se da če vam biti bolje nego meni i da vam konačno krene preme napred