Pretraga tekstova
Poreznom i fiskalnom politikom podići hrvatsko gospodarstvo?
Boris Lalovac je prije samo dva mjeseca preuzeo vodstvo u Ministarstvu financija, a nedavno je po savjet otišao kod Wolfganga Schaeubelea, najutjecajnijeg ministra financija u EU i strogog zagovornika primjene europskih fiskalnih pravila. Taj posjet bi svakako mogao uroditi velikim promjenama u poreznoj politici.
Njemačka će nam naime, biti strateški partner u Proceduri prekomjernog deficita, naravno, u suradnji s Europskom komisijom, dok će nam pomoć oko Porezne uprave pružiti Bavarci. Okrećemo se napokon - poduzetnicima.
Hrvatska mora ozbiljno razmišljati o međustopi PDV-a za hranu. Usporedimo li se sa susjednim zemljama, naš porezni sustav nije stimulativan ni za potrošnju, ni za rad. Moramo početi porezno stimulirati rad i potrošnju.
Kada bi moglo doći do konkretne promjene, još je uvijek nemoguće predvidjeti. Stopu PDV-a nužno je sniziti, pogotovu na hranu koja se proizvodi u Hrvatskoj.
"Moramo ipak za to imati kvalitetnu analizu postojećeg stanja, ali i buduće proizvodnje", navodi Lalovac. "Snižavanjem PDV-a na proizvod koji u potpunosti uvozimo nećemo stimulirati proizvodnju, nego uvoz. Vjerojatno ne možemo sve proizvoditi, moramo odlučiti koje su nam proizvodnje strateške i to ćemo stimulirati. Pitanje je znači li i svako smanjivanje PDV-a i smanjivanje cijena."
Kako uz smanjivanje PDV-a ne mora nužno ići i smanjivanje cijena, umjesto smanjenja PDV-a, mogli bi sniziti porez na dohodak, kako bi ljudi imali više novca. To bi bila alternativna mjera za stimuliranje potrošnje. No, Lalovac navodi da ipak prvo moramo razmotriti što svaka porezna mjera znači za gospodarstvo.
"Možemo svakako razmišljati o smanjenju opterećenja na dohodak, pogotovo ove stope od 40 posto koja je destimulativna za ulaganja u Hrvatskoj. Moramo razmišljati bi li ta mjera donijela rezultate. Ali ne mora to biti na način da se ukine stopa od 40 posto, možda je bolje rješenje promjena platnih razreda. Ili možda možemo povećavati neoporezivi dio plaće, pa uz rasterećenje gospodarstva dobivamo i socijalni efekt. Ništa od toga neće ići bez preciznih analiza", razmišljanja su ministra financija.
Ipak, priča o PDV-u je apsolutno beznačajna u odnosu na trenutne probleme u hrvatskoj poljoprivredi, smatraju u Udruzi Život. Konačno, i Udruga Život je tražila da se PDV na mlijeko ne mijenja, već da se ostavi u cijeni mlijeka. No, za to u Ministarstvu nemaju sluha.
Zbog izuzetno teškog stanja u mljekarstvu i govedarstvu uopće, posebice na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (proizvodnja mlijeka i mesa) predložili su iz Udruge Život kao direktnu mjeru pomoći toj skupini proizvođača, od strane države, a kroz porezni sustav, da se PDV (5%) uključi u cijenu mlijeka. Pad od 30,1% proizvodnje mlijeka, su proizvođači mlijeka najavljivali već nekoliko godina kroz pregovore i prosvjede, ali i u nebrojeim nastupima u medijima. Jedino se kroz ovu mjeru može učiniti razlika.
"Jednostavna je istina da uvozimo polovicu hrane i da je smanjenje PDV-a u prodaji naših proizvoda, istodobno i jednako veliko smanjenje konkurenciji izvana. Prema tome, to može biti jedino socijalna mjera u odnosu na osiromašeno pučanstvo, a u tom slučaju je jeftinije i učinkovitije preusmjeriti iznos koji odgovara utršku PDV-a na uvezenu hranu, u neki oblik socijalne pomoći najpotrebnijima.
Prijedlog o diferenciranju PDV-a na razne proizvode strahovito komplicira sustav i poziva na prijevare, velike inspekcijske vježbe i sl. Osim toga, čini se vrlo upitnim, ne bismo li u slučaju da PDV diferenciramo u odnosu na stupanj samodostatnosti pojedinih artikala, došli pod udar briselske Komisije".
Foto: depositphotos.com
Tagovi
Boris Lalovac Ministarstvo financija PDV na hranu Sniženje PDV-a Stopa PDV-a Strateški proizvodi Međustopa PDV-a PDV na hranu Wolfgang Schaeubele Porezna politika Prekomjerni deficit Fiskalna pravila Porezni sustav Rad Potrošnja Smanjivanje
Autorica
Više [+]
Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."
Što je sada gore od ovih zadnja tri dana Tuča ili Jaki vjetar. Kod mene vjetar napravio veču štetu nego da bila tuča. Malo prije obišao polja ali suncokret je dobio naj jače i to bar 70% ode u ništa.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Đuro Moj kako je je, mi svi iz ove kože ili vremenskih neprilika nemožemo nikuda. Sreča u svemu da kukuruz nije nastradao, ima negdje mestimično malo Više [+] se napio ali će se podignuti. Mom prijatelju kukuruza 12 hektara poravnalo sa zemljom još gore nego meni suncokret. Ništa idemo dalje, ovako i onako elelentarna neče biti proglašena zbog vjetra, pa ćemo ovih dana malo bogu krasti dane. Nema žalovanja od toga nema ništa.
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
Oslobodi nas Bože od nevremena , HDZ , SDP i njihovih privjesaka ! Oslobodi nas Bože od nevremena , HDZ , SDP i njihovih privjesaka !
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Karolina Rastoja Ovdje ću komentirati tvoj članak, Klimatski kaos na poljima: Mogu li ih inovacije iz zraka ublažiti? Nemogu, mogu te upozoriti ali Više [+] od ovakvih vremenskih promjena nemogu te ublažiti. Vremenske nepogode su veča sila od bilo koje naj novije tehnologije, ovisiš sam o sebi. Ili onaj način ako se ko sječa Olimpiskih igara u Pekingu kad su vremenom upravljali Harpovima da nepada kiša da se igre održe, kad bio kraj olompiskih igara hapove isključili. Tada nastao kaos sa kišama i poplavama. Danas ti o tome još mnogo ljudi priča što se tamo te godine događalo. Drugi ti primjer Svijetsko nogometno prvenstvo u Rusiji, sudac označio kraj finala, harpovi pogašeni priču dalje znate i nebo je plakalo zajedno sa Kolindom kod dodjele medalja.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedradrane naj gore je onaj dio što sam cijelo vrijeme bio u kontaktu sa Lidea Srbija, da vidimo što i kako i po njihovim uputama radio. Za slijedeču Više [+] godinu trebalo je nešto novo njihovo biti u srcu Bilogore, ali očito ću odustati od toga. Moram dobro razmisliti za slijedeču godinu.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Karolina Rastija Amazon suncokret, tu su glave trebale biti 28-30 cm. Sada što ostane ako ostane, bumo vidjeli kako kažu slijepci. Ali vremenskim Više [+] nepogodama još nije kraj a uloženo previše.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedrane, na svim tablama. Jedan mi danas iz sela rekao da je to bio primjer kako bi trebao izgledati suncokret a ne što oni imaju. Sada je primjer za Više [+] uđbenike na zemlji. Ništa idemo dalje.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Gadno, nadam se da nije tako na svim tablama Gadno, nadam se da nije tako na svim tablama
Vladimir Miloš
prije 11 godina
U potpunosti se slažem sa kolegom Kraken - om.Primjerice, Hrvataska ima dostatne količine valjda jedino proizvedene pšenice i kukuruza čak i daleko više od toga. Ostale kulture primjera graha, češnjaka, luka kao i nekih ratarskih koje su tražene na našem tržištu Hrvatska proizvodnjom ne zadovoljava ni 5. Naravno oko spomenutih kultura ima više posla, ali ne u toj mjeri da bude neisplativo kao proizvodnja pšenice.Ovdje je naveden samo primjer nekih proizvodnji s kojima i manji posjednici zemljišta mogu izaći na tržište i više zaraditi od 20, 30 hektara pšenice. Naša poljoprivreda se zasniva na raznim poticajima, financijskim mjerama, a ne na strateškoj i efikasnoj proizvodnji.Isto tako, da Vas pitam kolike su milijarde ulupane u poljoprivredu, ali baš ni jedan, jedini sektor u toj poljoprivredi nije napredovao, ili se možda varam.