Ukupni kapacitet planiranih farmi procjenjuje se na oko 84 milijuna pilića, dok bi tri klaonice mogle imati kapacitet klanja do 270 milijuna pilića godišnje, višestruko više od trenutačnog uzgoja peradi u Hrvatskoj.
Kampanji protiv planirane izgradnje megafarmi i klaonica peradi na području Sisačko-moslavačke županije, pridružila se i Mreža za zaštitu životinja te podržala najavljeni prosvjed u Zagrebu, a kojega organiziraju građanske inicijative.
Riječ je o, kako navode organizatori, nizu od oko 18 međusobno povezanih industrijskih projekata za uzgoj, klanje i preradu pilića, koje investitori prijavljuju kao odvojene zahvate, čime se, upozoravaju, izbjegava cjelovita procjena kumulativnog utjecaja na okoliš, zdravlje ljudi i lokalno gospodarstvo.
Prema dostupnim podacima, plan uključuje megaklaonicu s bioplinskim postrojenjem u Sisku, niz velikih farmi za tov pilića, valionicu, tvornicu stočne hrane te farmu nesilica kapaciteta oko 120 milijuna jaja godišnje. Ukupni kapacitet planiranih farmi procjenjuje se na oko 84 milijuna pilića, dok bi tri klaonice mogle imati kapacitet klanja do 270 milijuna pilića godišnje, višestruko više od trenutačnog uzgoja peradi u Hrvatskoj.
Udruge upozoravaju da su projekti prijavljivani tehnički necjelovito i fragmentirano, bez jasnih rješenja za zbrinjavanje stajskog gnoja, uginulih životinja i otpadnih voda. Smatraju da se takvim "rascjepkavanjem" izbjegava stroža regulativa i obveza izrade objedinjene procjene utjecaja na okoliš, iako bi, ističu, kumulativni učinci zahvata mogli biti iznimno veliki.
Petir pita Plenkovića o gradnji klaonica i farmi pilića u Sisačko-moslavačkoj županiji
Posebna zabrinutost izražena je zbog utjecaja na okoliš. Intenzivan industrijski uzgoj peradi proizvodi velike količine otpada, uključujući stajski gnoj, otpadne vode i emisije štetnih plinova poput amonijaka, metana i ugljikova dioksida. Za megaklaonicu u Sisku navodi se kapacitet klanja od oko 82 milijuna pilića godišnje, uz procjenu potrošnje od približno četiri milijuna litara vode dnevno. Otpadne vode, upozoravaju organizatori, sadržavale bi dušik, fosfor, ostatke antibiotika i bakterije.
Primjeri pojedinih projekata pokazuju razmjere opterećenja: jedan kompleks farmi mogao bi godišnje proizvesti desetke tisuća tona pilećeg mesa, desetke tisuća kubičnih metara otpadnih voda i više od 50 tisuća tona stajskog gnoja, uz znatne emisije stakleničkih plinova. Na razini cijele županije, procjenjuje se da bi se godišnje obrađivalo više od 200 milijuna pilića, uz emisije koje se uspoređuju s ispušnim plinovima više od 200 tisuća automobila.
Zabrinutost postoji i zbog utjecaja na zdravlje ljudi. Pogoni su, prema navodima udruga, planirani unutar ili u neposrednoj blizini naselja, škola, vrtića, zdravstvenih ustanova i izvora pitke vode, uključujući područja uz rijeke Savu i Kupu. Emisije neugodnih mirisa, povećan promet teških kamiona, buka i prašina mogli bi dodatno narušiti kvalitetu života lokalnog stanovništva.
Organizacije za zaštitu životinja upozoravaju i na pitanje dobrobiti životinja. Industrijski tov brojlera podrazumijeva iznimno visoke gustoće u halama, kronični stres i visoku smrtnost, dok industrija jaja uključuje praksu usmrćivanja muških pilića koji se smatraju ekonomski neisplativima.
Građani protiv megafarmi: Sisačko-moslavačka županija ne smije postati industrijski Mordor
Kao upozoravajući primjer navodi se iskustvo ukrajinske regije Vinnytsije, gdje se stanovništvo godinama žali na posljedice sličnih peradarskih projekata, uključujući onečišćenje voda i tla te narušeno zdravlje ljudi.
Udruge i građanske inicijative upozoravaju da se glas građana zanemaruje, a javne rasprave svode na formalnost. Smatraju da bi ekonomska korist bila ograničena, dok bi dugoročna šteta za okoliš i lokalne zajednice ostala u Hrvatskoj.
Zbog svega navedenog, udruge Prijatelji životinja i Zelena akcija, zajedno s građanskim inicijativama, pozvale su na prosvjed protiv planiranih projekata u subotu, 21. veljače, u 10 sati na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu.
Tagovi
Autor
mali poljoprivrednik
prije 4 sata
Ovdje ima svašta,a najmanje su čista posla.
Farma Lužak
prije 4 sata
E moj Davore sve to orkestra konkurencija a priprosti narod puši i misli kako netko želi zaštititi prirodu i ljude a istina je samo da "netko " želi zaštititi svoj profit a raja je samo poluga kako da se ostvare planovi. Da netko zeli dobro narodu Sisačko Moslavačke županije i da želi zaštititi prorodu tražio bi od Ministarstva zaštitite okoliša da se naprave takvi zakoni i propisi o zaštititi zraka, vode i prirode koji bi garantirali minimalnu mogućnost za ekološki incident pa ako investitor zeli investirati neka ispuni takve propise o zaštititi prirode ako mu je to skupo neka ne gradi. Ali ovdje je u pitanju nešto potpuno drugo.
Davor Krznarić
prije 8 sati
Pa super.Točno se vidi osviještenost hrvata ka čuvanju okoliša.Ugasili željezaru,rafineriju,40-50 tis ljudi bez posla.I zanimljivo da tada nitko nije kukao,a u Popovači se osjetio smrad. Kad netko hoće pokrenut proizvodnju,e to ne može,svi se uzjebu zbog okoliša i onda grunu drob u vreći od KANa u šumu isto kao i stari jogi.Dakle...samo otvarati trgovačke centre i kafiće,i onda 1.5 mil.hrvata dopodne na kavi.