Zlatna medalja za kvalitetu samo je još jedna nagrada za uloženi trud kojeg ulažu pčelari s kornatske paše.
Osječanin sa zadarskom adresom Zlatko Elveđi, jedan od rekordera kornatske pčelinje paše na kadulju (drugi je Biograđanin Radovan Mikulić) potvrdio je kvalitetu svoje kadulje na ovogodišnjem virovitičkom Agroexpo-u koji je održan krajem kolovoza. Zlatna medalja za kvalitetu samo je još jedna nagrada za uloženi trud kojeg ulažu pčelari s kornatske paše.
"Prezadovoljan sam s osvojenom medaljom. Puno znači kada struka vaš proizvod ocijeni vrhunskim. Radila se kemijska i organoleptička analiza kadulje. Sada idemo u Split po medalju", zadovoljno i optimistički najavljuje Elveđi pritom misleći na Međunarodni pčelarski sajam Dalmatina koji će se održati krajem studenoga.
Zlatna kadulja potekla je s ovogodišnje paše na Kornate koja je ove godine bila rekordna. Nikada pčelari nisu toliko meda izvrcali po košnicu nakon povratka na kopno, kao što su ove godine. Bilo je do 60 kilograma vrhunskog meda po košnici. I analiza potvrđuje vrhunsku kvalitetu. Udio peludnih zrnaca kadulje u Elveđijevom medu je 18%. Standard je daleko manji, 10%, mada se toleriraju i niži postotci, ako organoleptička analiza dozvoli.
Elveđi je inače i predsjednik Udruge pčelara Dalmatinka, čovjek koji relevantno priča o ekonomiji pčelarstva i što pčelarima treba. "Imam oko 100 košnica, ta brojka se kreće od 90 do 130. To je po meni najnesretnija brojka za onoga tko misli ozbiljno raditi s pčelama. Ima previše ulaganja i posla, a prihodi ne prate uvijek to. Protekle godine, nama pčelarima nisu bile nešto izdašne. Nekada se pričalo o brojci od 100 košnica. Tada se možda moglo raditi tako kada su, karikirano govorim, u okolici bila tri pčelara. Sada je konkurencija jača, a i klima se promijenila", govori Elveđi.
Loši klimatski uvjeti, kao i neiskustvo pčelara u borbi prvenstveno protiv varoe, razlozi su što smo proteklih godina često u javnosti govorili o ekonomskim gubicima pčelara i pomoru pčela. Ove godine situacija je bolja na tom planu, ali jedan problem još uvijek je ostao. Nelojalna konkurencija koja na tržište plasira patvorine, sirupe s pojačivačima okusa i mirisa, koje prodaje kao med. Praksa pokazuje kako inspekcijski nadzori malo mogu učiniti po tom pitanju. Zbog toga su pčelari Dalmacije krenuli u zaštitu porijekla svoga meda. Na taj način štite sebe i kupce od nelojalne konkurencije.
"Udruga Dalmatinka pokrenula je ovu inicijativu, zajedno sa savezom Udruga Splitsko-dalmatinske županije. Na nivou Dalmacije osnovana je Udruga pčelara Dalmacija samo s ciljem zaštite izvornosti meda iz Dalmacije. Zaštita košta 706 tisuća kuna, koje su plative u pet rata. Udruga Dalmacija plaća račun, a županije sufinanciraju. Tijekom projekta, četiri godine pratit će se kvaliteta medova koji idu u zaštitu.
Pod jedinstvenom zaštitom dalmatinskog imena, naći će se cvjetni med, med od kadulje, drače, meduna, mandarine i naravno vrijesak. Nakon toga, dalmatinski med dobit će zaštitu izvornosti i stat će se dijelom na kraj švercu, manipuliranju medom. Najviše će na kraju dobiti kupac. Znat će da je ono što uzima s police dućana, stvarno ono što piše na etiketi", kaže za kraj proizvođač zlatne kadulje Zlatko Elveđi.
Povezana biljna vrsta
Sinonim: Skrletna žalfija, muškatnica, ivanje cvijeće | Engleski naziv: Clary sage, clary-wort | Latinski naziv: Salvia sclarea L.
Muškatna kadulja koristi se za destilaciju eteričnog ulja iz njezinog cvijeta koji je ugodna karakteristična mirisa te služi za upotrebu u kozmetičkoj industriji i industriji... Više [+]Tagovi
Autor
Zamjena pčelinjih matica: Kako i zašto pčele mijenjaju svoju kraljicu?
Izišao je novi broj Jadranskog pčelara
Od meda do medovine i ruralnog turizma: Braća Ferbežar razvila i voćno piće melomel
Intervencijama unutar Strateškog plana ZPP-a pčelarima osigurano 3,8 milijuna eura godišnje
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Sjeti se ja kako to bolje unovčiti, bereš lišče i prodaješ na moru kao kupače gače ili bade kostim od lista suncokreta pa nam možda i turizam Više [+]
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Karolina ja sam ti svaki dan sada u njemu sa kčerkom poslije 18:00. Ima gdje koja ambrozija i koji grm divljega sirka da to počistimo. Previše Više [+]
