Vrijeme ne ide na ruku pčelarima: Rojenje je strašno ove godine, bagremova paša podbacila

Glavna pčelarska paša u punom je jeku, ali vremenske prilike nažalost pčelarima nisu išle na ruku. Prema riječima Željka Balena, iskusnog požeškog pčelara i predsjednika Pčelarske udruge Zlatna dolina, paša bagrema u potpunosti je podbacila.

"Bila je loša jer je bagrem negdje dijelom, a negdje u cijelosti, smrzao", kaže nam dodajući da je tako veoma smanjeno medenje, a uz to je bilo vrlo loše vrijeme.

Rojenje izluđuje pčelare

Često je padala kiša što također ne ide na ruku. "Kod pčela, kada je paša jedan dan jako dobra, a drugi dan ne izlaze u prirodu, to pobuđuje rojenje. Rojenje je strašno ove godine i izluđuje pčelare", napominje.

Rojenje pčela - zašto do njega dolazi i kako ga spriječiti?

Kaže, ove godine na svojim košnicama očekivali su šest tona bagremovog meda, no realnost je daleko lošija od početne prognoze.

"Bit ćemo zadovoljni ako budemo imali dvije tone i to uz krvavi posao", otkriva. Jer, pčele imaju prirodni nagon za razmnožavanjem kada im je lijepo. Njima odgovara kada se jedan dan najedu i onda odmaraju. Tko je uspio spriječiti rojenje taj je i uhvatio nešto meda. Većina pčelara nažalost nije to uspjela obuzdati.

Željko se sa suprugom Maricom ozbiljnim pčelarstvom bavi oko 30 godina. Budući da su seleći pčelari, otkriva da na taj način svake godine uspiju nadoknaditi loše paše te izvući nekakav prosjek prinosa meda.

I kesten bi mogao podbaciti?

Ako jedna paša podbaci, druge paše budu jače, stoga oscilacije budu male. Na stacionarnim pčelinjacima glavnu financijsku dobit nosi upravo bagrem. Njima sada ostaje kesten, lipa, zatim ostaje cvjetni med livada.

"Nadam se da će se ipak nešto dobro poklopiti. Kada ima dosta vlage biljke cvjetaju pa bi trebalo biti nešto cvjetnog meda", nada se.

Kod obitelji Balen, sljedeći pčelarski radovi su preslagivanje pčelinjih društava i priprema za sljedeću selidbu. Pčele moraju dovesti u dobru kondiciju za pašu kestena, koja bi trebala biti od 13. do 15. lipnja.

Pčelar Željko Balen prvi je u Hrvatskoj formirao energetski neovisan i samoodrživ pčelinjak

Ako bude nepovoljno vrijeme i on bi mogao podbaciti. Kesten je izuzetno osjetljiv na kišu, objašnjava. On u cijelosti prestane mediti, ako se dogodi ono što se događalo ovih dana, ako padne kiša i zahladi. Problem je što se kod kestena na mikrolokaciji nagomila puno pčelara što je poprilično opasno za širenje bolesti, ako se dogodi da nema paše. Jer naravno, dodaje, ako pčela nema hrane u prirodi, onda ju traži u susjedovoj košnici.

"No, ako kestenova paša bude bila u redu nije problem velik broj pčela na određenom prostoru", pojašnjava.

Monitoring pčela

Željko Balen predsjednik je Pčelarske udruge Zlatna dolina. Udruživanje, prema njegovim riječima, ima svoju svrhu, jer pčelari zajedničkim snagama mogu zastupati svoje interese, utjecati na krovne institucije kao što je Ministarstvo poljoprivrede te međusobnim iskustvima širiti znanje.

Svake godine imaju nekoliko predavanja i sve informacije se kreću unutar udruge, kroz njihovu web stranicu. Trenutačno je u provedbi projekt monitoringa pčela, odnosno “Motrenje pčelinjih paša digitalnim vagama”.

"Mi smo taj monitoring imali prije 15-ak godina, koji je zbog dotrajalosti vaga prestao. Ove godine smo tražili i dobili sredstva od nekih gradova i općina te ćemo ponovo uspostaviti monitoring sa šest vaga", otkriva nam.

Riječ je o praćenju medenja na području gotovo cijele Požeško-slavonske županije. Naš sugovornik nam otkriva da na taj način pčelar pokraj računala ili spametnog telefona zna što se događa u neposrednoj blizini kada je riječ o medenju, što znatno olakšava posao.