Nemamo problema s prodajom, ali zato imamo s odljevom stanovnika s područja ne samo naše županije nego i susjednih, kaže pčelar Dalibor Gici.
Pčele umirovljenog hrvatskog branitelja, Dalibora Gicija iz Općine Antunovac godišnje proizvedu dvije tone meda. A, kako i ne bi, kad je po uzoru na ujaka, ovaj dragovoljac s entuzijazmom zakoraknuo u pčelarstvo prije više od 16 godina.
Svoj pčelarski put, Dalibor Gici, počinje uslijed viška vremena nakon umirovljenja. Shvatio je da nema smisla sjediti kod kuće, a od sramote pred samim sobom, to ni nije ni mogao. Na tome putu, pčelarstvo mu postaje svakodnevna radna terapija, a pčelinji ustroj i organizacija primjer dobrih osobina i ispravnih postupaka.
Kad se okrenuo radu, nastavio je i obiteljsku tradiciju te je danas vlasnik 120 košnica koje za njega predstavljaju dar od Boga. Njegove pčele zahvaljujući stacioniranom pčelinjaku i pokretnom kontejneru, proizvode šest vrsta meda. Od cvjetnog, bagremovog, proljetnog, lipinog, te amorfe i kestena, najveća je potražnja prema prva dva.
“Radilice proizvedu ni previše, a ni premalo, u dobroj godini od 35 do 50 kilograma po košnici. Sve je u ovoj grani poljoprivrede uvjetno, kao i u ekonomiji. Ima podašnih, dobrih godina, ali ima i onih lošijih, kišovitih ili sušnih”, priča Dalibor koji smatra da pčele danas imaju više neprijatelja (Varroa destructor, prskanje biljaka pesticidima tijekom cvatnje, oscilacija temperatura i slično) nego prije nekoliko desetaka godina, zbog čega pčelinje zajednice bez pomoći rijetko dostižu optimalnu snagu za ranu pašu.
Iako je u okviru jednomatičnog pčelarenja uzgojio do 50.000 pčela po košnici, ove ih je godine izgubio gotovo pola zbog Varoe, koja je, bez sumnje, najveći neprijatelj pčela uz čovjeka.
Preko hladnih, zimskih dana, ovaj pčelar koji nema problema s prodajom, zujalice prehranjuje šećernim sirupom, te u siječnju i pogačom.
“Nemamo problema s prodajom, ali zato imamo s odljevom stanovnika s područja ne samo naše županije nego i susjednih. Nedavno smo se razočarali prazninom na sajmu u Vukovaru gdje gotovo i nije bilo ljudi. Upravo stoga, žalosti me stanje u poljoprivredi i u našoj Hrvatskoj, za koje smo, smatram, svi mi ponaosob krivi, a poglavito oni koji su dugi niz godina sjedili u Saboru ne poduzimajući ništa.
Imamo državu koja uvozi hranu za svoje stanovnike, a može proizvoditi za iste. Imamo državu u kojoj selo propada, a iz koje ljudi odlaze u Njemačku. No, nadam se i vjerujem da će se zaustaviti egzodus iz naših krajeva”, dodaje.
Foto: Roberta Kljenak
Tagovi
Autorica
Tajna privlačnosti napuštenog saća - zašto pčele vole stare prazne košnice?
Na istoku Hrvatske ne pamte ovakav pomor pčela - tretirao bob nedozvoljenim sredstvima?
Intervencijama unutar Strateškog plana ZPP-a pčelarima osigurano 3,8 milijuna eura godišnje
Pčelinji vosak: Koliko meda treba za njegovu proizvodnju?
Izišao je novi broj Jadranskog pčelara
Od meda do medovine i ruralnog turizma: Braća Ferbežar razvila i voćno piće melomel
Intervencijama unutar Strateškog plana ZPP-a pčelarima osigurano 3,8 milijuna eura godišnje
Na istoku Hrvatske ne pamte ovakav pomor pčela - tretirao bob nedozvoljenim sredstvima?
Damir Senjan
prije 1 dan
Sjeti se ja kako to bolje unovčiti, bereš lišče i prodaješ na moru kao kupače gače ili bade kostim od lista suncokreta pa nam možda i turizam Više [+]
Damir Senjan
prije 1 dan
Karolina ja sam ti svaki dan sada u njemu sa kčerkom poslije 18:00. Ima gdje koja ambrozija i koji grm divljega sirka da to počistimo. Previše Više [+]
