Umjetna inteligencija ulazi i u pčelarstvo

Pčelarstvo je važna grana poljoprivrede koja pruža ne samo ukusan med, već i vitalnu uslugu oprašivanja biljaka. Međutim, pčelarska industrija suočava se s brojnim izazovima, uključujući smanjenje broja zajednica i izloženost pčela pesticidima i klimatskim promjenama.

U ovom kontekstu, umjetna inteligencija (AI) koja se sve više uvodi u sve grane poljoprivredne proizvodnje nudi brojne mogućnosti primjene inovativnih rješenja za očuvanje pčelinje populacije i unaprjeđenje pčelarske prakse. Kako najveći pčelari u svijetu i Europi mogu imati nekoliko tisuća pa čak i nekoliko desetaka tisuća košnica, primjena AI kod njih bi itekako olakšala planirane radove.

Dok se kao godišnji gubitak od 5 do 10 posto smatra prihvatljivim, procjenjuje se da otprilike 30 - 40% pčela u svijetu svake godine umire od posljedica neke od bolesti, pesticida i klimatskih promjena, ali dijelom i zbog činjenice da pčelari ne prepoznaju na vrijeme znakove temeljem kojih bi neka uginuća svojom pravovremenom intervencijom mogli spriječiti.

U svijetu se sve više raspravlja o umjetnoj inteligenciji i mnogo je pristaša, no kao i u svemu drugom ima isto toliko i onih koji smatraju da je to štetno i nepotrebno. Iako se pčelarska proizvodnja od svih poljoprivrednih najsporije razvija u nekim inovacijama, ni ono nije isključeno od upotreba sve modernijih tehnoloških dostignuća i robotike. 

Pazi na stanje u košnici 24/7

Pčelari ih diljem svijeta koriste kako bi si olakšali rad, smanjili troškove, poboljšali stanje na pčelinjacima, očuvali pčelinje zajednice te povećali svoju proizvodnju i naravno smanjili smrtnost.

Tako dok smo donedavno smatrali kako su SMS vage na pčelinjacima 'vrh', danas nam razvoj i sve niže cijene raznih senzora omogućuju da brojimo pčele koje izlaze i ulaze u košnicu, da uoče nalazi li se na njima grinja varroa, je li u košnici adekvatna temperatura, počela ili ne paša određene vrste bilja, ima li meda za vrcanje, je li zajednica spremna za rojenje i slično.

S korištenjem umjetne inteligencije, digitalizirane precizne robotike softverski povezane i spojene s AI moguće je omogućiti da ista pazi na stanje u košnici 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, 365 dana u godini. Da nas obavještava o svim bitnim promjenama jer tzv. 'računalni vid' omogućava pčelaru da prepoznaje na vrijeme kada je košnica na stupnju varoznosti da je potreban tretman, događaju li se unutar nje nelogične za pčele pogubne nepravilnosti u temperaturi pa sustav može na vrijeme upozoriti pčelara ili čak i sam reagirati poput na primjer omogućavanja boljeg prozračivanja ili zatvaranja ventilacije.

Samo bi korištenje umjetne inteligencije, osim smanjenja smrtnosti, uz ispravno korištenje moglo povećati proizvodnju, ali i učinkovitost prilikom oprašivanja ciljanih nasada.

Danas više ne morate kao nekad jednako ovladavati svim vještinama da biste nešto primjenili ili promijenili na pčelinjaku. Pametno korištenje novih tehnologija može olakšati rad.

Neke od prednosti 

Kako nam već danas može pomoći umjetna inteligencija u pčelarstvu?

• Praćenje zdravlja pčela: Umjetna inteligencija omogućuje pčelarima praćenje zdravlja pčela na temelju vrlo brze i precizne analize velike ciljane količine podataka. Pomoću senzora i mikro kamera postavljenih u košnicama, analizira ponašanje pčela, razinu buke, vibracije, temperaturu i vlažnost. Ovi podaci pružaju pčelarima, bez da fizički budu prisutni na pčelinjaku, detaljan uvid u stanje pčelinjih zajednica i omogućuju rano otkrivanje mogućih problema, kao što su bolesti ili oslabljenost pčela.
• Automatizacija pčelarskih operacija: Omogućuje automatizaciju određenih operacija kako bi se olakšao rad pčelara. Danas sutra bi prilagođene robotske ruke vođene umjetnom inteligencijom mogle čak i obavljati neke zadatke poput vađenja okvira s medom, prihrane ili tretiranja protiv varroe.
• Praćenje proizvodnje meda: Pomoću umjetne inteligencije, pčelari mogu precizno pratiti prinos meda iz svake košnice dok sami ugrađeni senzori istovremeno u realnom vremenu mogu mjeriti količinu prikupljenog te vlagu u medu. Sama AI sve to precizno i vrlo brzo analizira kako bi pravovremeno pružila informacije o proizvodnji. To bi im sve danas sutra pomoglo da svoje vrijeme pravilno rasporede i bolje odrade ostale nužne poslove na pčelinjaku.
• Predviđanje klimatskih uvjeta: Svjedoci smo sve bržih i češćih vremenskih nepogoda uzrokovanih klimatskim nepogodama. Sama umjetna inteligencija može analizirati dostupne meteorološke podatke i predviđati klimatske uvjete koji mogu utjecati na pčelinje zajednice. Pomoću njih, pčelari mogu pravovremeno poduzeti preventivne mjere kako bi zaštitili pčele od nepovoljnih uvjeta, kao što su iznenadne promjene temperature ili ekstremne vremenske nepogode.
• Obrazovanje pčelara: Također se koristi i u obrazovanju pa tako i samih pčelara. Razvijaju se edukativni programi i aplikacije temeljene na AI, koje pružaju informacije o najnovijim tehnikama, bolestima pčela i najboljoj praksi u pčelarstvu.

Zaključak: Iako umjetna inteligencija (AI) ima potencijal unaprijediti neke aspekte pčelarstva, trenutno nije moguća njezina potpuna zamjena pčelara. Oni igraju ključnu ulogu u upravljanju pčelinjim zajednicama i brizi o pčelama. Ona može pružiti alate i informacije kako bi pčelari postali učinkovitiji, ali njihova stručnost i pažnja ostaju nezamjenjive u održavanju zdravih i produktivnih zajednica.