Pretraga tekstova
Zahtjev za priznavanje podnio je Hrvatski pčelarski savez, a koja pravila moraju biti ispoštivana da bi se dobila ova oznaka?
Hrvatski pčelarski savez je Ministarstvu poljoprivrede podnijelo zahtjev za priznavanje oznake "Dokazana kvaliteta" koji se odnosi na sektor proizvodnje meda.
Između ostalog u Specifikaciji stoji da med označen tim znakom proizvode pčelinje zajednice sive pčele (Apis melifera carnica) od nektara medonosnih biljaka i medne rose koja se pojavljuje na crnogoričnim i bjelogoričnim biljnim vrstama.
Sastoji se od različitih šećera, pretežno fruktoze i glukoze, kao i drugih tvari kao što su organske kiseline, enzimi, fenoli i hlapljivi spojevi, kao i ostale tvari koje potječu od prikupljanja nektara.
Njegova senzorska svojstva isključivo ovise o vrsti bilja koje posjećuju pčele. Može biti tekuće ili viskozne konzistencije, djelomično ili potpuno kristaliziran. Ne smije pokazivati znakove fermentacije i/ili organoleptičke nedostatke.
Također ne smije imati umjetno izmijenjenu kiselost ili biti zagrijavan na temperaturi većoj od 40ºC, tako da enzimi budu uništeni ili u znatnoj mjeri inaktivirani uz maksimalnu vrijednost HMF-a od 30 mg/kg. Ne smije sadržavati tragove pesticida, lijekova ili drugih tvari koje ne pripadaju njegovom prirodnom sastavu.
Kako bi med dobio ovu oznaku sve se faze u proizvodnji (paša i vrcanje) te skladištenje moraju odvijati u istoj državi. Nadalje, u procesu proizvodnje udio vode ne smije biti viši od 18,5 posto za sve vrste meda s izuzetkom meda od vriska (Satureja spp.) i vrijesa (Erica spp.) kod kojih može biti do 19 posto.
Specifikaciju proizvoda pronađite ovdje.
Svaka fizička ili pravna osoba koja ima pravni interes i koja ima sjedište ili prebivalište u Republici Hrvatskoj može u roku od 30 dana od dana objave ove obavijesti podnijeti prigovor na podneseni Zahtjev, navode iz Ministarstva.
Inače, oni su uspostavili dobrovoljni nacionalni sustav kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda "Dokazana kvaliteta" radi postizanja veće prepoznatljivosti i promocije domaćih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda više kvalitete odnosno proizvode s posebnim karakteristikama unutar pojedinih sektora, između ostalih, mlijeka, mesa, voća, povrća, jaja, meda.
Naglasak sustava je na označavanju proizvoda s dodanom vrijednosti temeljenoj na dodanoj kvaliteti proizvoda koja proizlazi iz različitih čimbenika koji se odnose na način proizvodnje, prerade, kvalitetu sirovine ili konačnog proizvoda, a temelje se na objektivnim i mjerljivim kriterijima.
Osim informiranja potrošača o dodanoj vrijednosti proizvoda odnosno o tome da je upravo Hrvatska zemlja podrijetla glavnog sastojka te ujedno i zemlja gdje je taj proizvod proizveden ili prerađen, ovaj sustav štiti i proizvođače od nepoštenih praksi.
Trenutno priznate oznake "Dokazana kvaliteta" odnose se na sektore voća, konzumnih jaja, povrća i mesa peradi, a u postupku notifikacije na EU razini su dvije specifikacije za svježe svinjsko meso te mlijeko i mliječne proizvode te u postupku nacionalnog prigovora specifikacija za juneće meso.
Tagovi
Dokazana kvaliteta Med Hrvatski pčelarski savez Ministarstvo poljoprivrede
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nai... Više [+]
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nairobija teško je opisati. Promet se događa nekako, Britanci su zaslužni što voze ‘krivom’ stranom.
Sigurnost na pijaci jednaka je higijenskim uvjetima, pojedinci nisu sretni da ih snimamo, ako za to nisu honorirani. Ulice su pune žicara, starih i mladih.
Više je zebri oko prijestolnice, nego na ovdašnjem asfaltu. Brojni preživljavaju na ulicama, tražeći način zaraditi koji šiling (1Eur je cca 150 šilinga). Kako je tek u ruralnim krajevima?
Vedran Stapić
prije 2 tjedna
Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je! Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je!
Željka Rački-Kristić
prije 2 tjedna
Molim provjeru činjenicu na licu mjesta jer priča se. Je li zbilja Katolička crkva u Keniji zamijenila misno vino? Više [+] https://www.index.hr/magazin/clanak/crkva-u-keniji-zamijenila-misno-vino-jer-se-staro-prodaje-po-barovima/2718719.aspx