Počeo otkup meda - cijena 25 do 35 kn/kg na veliko!

Hrvatski pčelarski savez prije nekoliko dana donio je preporuku o otkupnim cijenama meda. U razgovoru za Agroklub predsjednik HPS-a Vladimir Bilek rekao je kako su preporučene najniže otkupne cijene za livadni odnosno multiflorni med 25 kuna, a za ostale kontinentalne monoflorne medove od 25 do 35 kuna.

Preporuka o najnižoj cijeni dalmatinskih monoflornih medova je 50 kuna. Bilek kaže kako je riječ samo o preporučenim najnižim cijenama, no o zaključnom dogovoru između pčelara i otkupljivača meda na veliko presudit će zakon ponude i potražnje.

Malo ovogodišnjeg meda

Upravo situacija s ponudom meda u ovom slučaju ide pčelarima u korist budući da su glavne kontinentalne paše podbacile. "Trenutno samo nekoliko tvrtki otkupljuje med. Ako otkupljivači nude premalu cijenu, pčelari im jednostavno neće prodati svoj med. A smrzavanje bagrema i amorfe rezultiralo je malim proizvedenim količinama ove godine i uz ulaganja koja pčelari imaju cijena u rasponu od 25 do 35 kuna možda je i ispod proizvodne cijene", kaže Bilek.

Cijena otkupa poslovna tajna

Otkupljivači meda ne odgovaraju rado na novinarsko pitanje koliku cijenu za kilu meda nude hrvatskim pčelarima. Precizan odgovor dao je samo PIP d.o.o. koji za kilogram bagremovog meda nudi oko 30 kuna, ali napominju kako ga ove godine nema, kesten oko 30 kuna ali niti kestena nema, za med od lipe nude 28 kuna po kilogramu, ali su dostupne vrlo male količine te vrste meda.

Cijenom od 25 kuna po kilogramu, koliko nude za cvjetni med pčelari su, kažu, nezadovoljni, a med od kadulje platili bi oko 50 kuna, ali ga nema. U PIP-u kažu kako "nisu limitirani količinom meda kojeg su spremni kupiti, ali ga na tržištu nema ili ga pčelari nisu spremni prodati po navedenim cijenama". U kratkom odgovoru iz tvrtke VM2 samo su rekli kako se cijena otkupa dogovara sa svakim pčelarom zasebno i kako cijenu ne mogu reći jer je to poslovna tajna, ali i kako cijena ovisi o rokovima isplate novca: unaprijed ili nakon dogovorenog broja dana. Na pitanje o količinama meda koje planiraju otkupiti dodali su samo kako ove godine planiraju otkupiti više meda nego 2015. godine.

Pčelari šute o veleprodaji

O toj temi tajnoviti su i pčelari koji nerado otkrivaju da su otkupljivačima prodali med. Stoga se samo može pretpostaviti da je med na veliko najteže kupiti u Dalmaciji gdje ga na kućnom pragu kupuju turisti, a najlakše na istoku Hrvatske ili u manjim sredinama u kojima pčelari teže dolaze do kupaca "na kućnom pragu".

No koliko god se otkupne cijene pčelarima ne čine dovoljne, one su ipak više od 2 eura po kilogramu, što je cijena po kojoj otkupljivači mogu nabavljati med sa svjetskog tržišta. "Samo pitanje je da li je to uopće med odnosno ako jest kakve je kvalitete, koliko je toksina u njegovom sadržaju", upozorava Bilek.

Hrvatskog meda bar 30%

Stoga je Hrvatski pčelarski savez sredinom kolovoza pokrenuo inicijativu o Nacionalnom pravilniku o medu kojom se ne zabranjuje uvoz meda, već se uvodi pravilo da u svakoj teglici mora biti minimalno 30% meda proizvedenog u Hrvatskoj kako bi se on na policama trgovina mogao prodavati kao hrvatski med.

Na deklaraciji bi trebale biti pobrojane i sve države iz kojih dolazi preostali postotak meda. "Time bi se ukinula praksa da se med koji je samo miješan i pakiran u Hrvatskoj naziva hrvatskim medom, a da se kao zemlja porijekla navodi EU i zemlje izvan EU, jer kupac mora znati porijeklo hrane. A da je naš med kvalitetan govore brojne nagrade koje osvaja na državnim natjecanjima i u regiji, pa bi se sav naš med u Njemačkoj mogao prodavati kao bio med jer po kvaliteti odgovara europskim standardima za oznaku bio", kaže Bilek.

Rasplet u studenom

Dakle, prema novom Nacionalnom pravilniku o medu veletrgovci bi vjerojatno morali otkupljivati značajno veće količine meda od domaćih pčelara, no izgleda da će za njega morati ponuditi bolju cijenu. Sezona otkupa tek je počela, a prava bilanca bit će poznata u studenom kada otkupljivači i pčelari najintenzivnije trguju.

Foto: bigstockphoto.com, Kosolovskyy