Pčelinji vosak: Koliko meda treba za njegovu proizvodnju?

Pčelinji vosak (Cera Flava) još je jedna od fascinantnih tvari koje proizvode pčele. Koristi se u prehrambenoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji, a njegova proizvodnja, bar se tako smatra, zahtijeva ogromnu količinu energije u obliku meda. Koliko točno meda pčele potroše da bi stvorile kilogram voska? Postoje li znanstvena istraživanja koja to potvrđuju? I zašto je pčelinji vosak toliko vrijedan?

On je bijele boje kada je svjež i tek proizveden. Kasnije tijekom upotrebe se boja mijenja u žutu zbog prisutnosti drugih tvari poput propolisa i peluda, točnije boja u peludu. Miris ovisi o zajednici, medu, pčelama, propolisu i peludi. Kristalnog je oblika i uglavnom ovisi o načinu skladištenja.

Koliko meda je potrebno za proizvodnju 1 kg voska?

Ne proizvode sve pčele vosak. Vosak proizvode mlade "kućne pčele" i postepeno ga prestanu lučiti negdje oko 17. dana života, ovisno o stanju zajednice. Kad prestanu proizvoditi, imaju sposobnost po potrebi se regenerirati, ako samoj zajednici zatreba vosak.

Pčelinji vosak prirodno je rješenje za obnovu drvenog namještaja, evo kako

Široko prihvaćena brojka u pčelarstvu jest da pčele trebaju od 6 do 8 kg meda da bi proizvele 1 kg voska. Sve su to, više-manje, nagađanja koja se prenose usmeno i pismeno generacijama pčelara. Ova se procjena temelji na dva ključna istraživanja u svijetu. Huberov eksperiment iz 1814. bio je mali, ali utjecajni pokus koji je pokazao da pčele troše znatne količine meda za izlučivanje voska. Drugi je Whitcombova studija iz 1946. koja je potvrdila da je potrebno oko spomenutih 6-8 kg meda za kilogram voska, ovisno o uvjetima u košnici.

Pčele luče vosak pomoću četiri para voštanih žlijezda smještenih ispod trbuha. Mišljenje je, da bi proizvele vosak, moraju unositi velike količine meda, koji se u njihovim tijelima pretvara u voštane pločice.

Zašto je pčelinji vosak tako vrijedan?

Pčelinji vosak ima široku primjenu u raznim industrijama, od medicine do kozmetike i prehrambenih proizvoda.

U medici se primjenjuje kod liječenja rana i opeklina. Naime, vosak ima antibakterijska svojstva i koristi se u oblogama za rane još od drugog stoljeća prije Krista. U zubnoj medicini koristi se u formulacijama zubnih pasta i proteza, a u nutraceutici ekstrakti pčelinjeg voska koriste se kao dodaci prehrani zbog antiupalnih svojstava.

Pčelinji vosak učinkovito je i ekološko zaštitno sredstvo u vrtlarenju

Čini se da je pčelinji vosak povoljan kandidat za razvoj nanosustava u kozmetici. Naime, istraživanja su pokazala da nanočestice na bazi pčelinjeg voska koje sadrže pet posto pčelinjeg voska, koje su ugrađene u formulaciju gel-kreme, smanjuju transepidermalni gubitak vode i povećavaju sadržaj vode u rožnatom sloju kože. Posljedično, nanočestice na bazi pčelinjeg voska u lokalnoj primjeni štite kožu od čimbenika iz okoliša i povećavaju hidrataciju.

Kako smo već i spomenuli, koristi se u kozmetičkoj industriji kao antikomedogen, jer ne začepljuje pore, pa je idealan za kreme i losione te kao emulgator i nosač arome zbog stabilizacije formula i oslobađanja mirisa. Pčelinji vosak kao emulgator kozmetike osigurava elastičnost, plastičnost i povećava ljepljivost kože. Zbog svojih svojstava vrijedan je sastojak u proizvodnji ruževa, stickova i krema. Mehanička svojstva različita su ovisno o vrsti voska. Vosak pčela Apis dorsata L. tvrđi je i ima veći prinos od voska Apis mellifera L. i Apis cerana L., koji imaju srednju čvrstoću i krutost. Onaj vrste Apis andreniformis L. najmanje je jak, krut i elastičan. Položaj gnijezda pojedinih vrsta pčela utječe na njegova mehanička svojstva.

Nadalje, u široka mu je primjena i u prehrambenoj industriji, pogotovo kod glazura za slatkiše i pekarske proizvode, ali i u zaštiti voća - nanosi se kao brtvilo za produljenje trajnosti.

Zašto je proizvodnja voska toliko energetski zahtjevna?

Pčele troše ogromne količine meda jer im je vosak neophodan za izgradnju saća, gdje se pohranjuje med i uzgaja leglo. Bez dovoljno meda, pčele ne mogu proizvoditi dovoljno voska, što ugrožava opstanak košnice.

Iako postoje modernija istraživanja o energetskoj učinkovitosti proizvodnje voska, Huberove i Whitcombove studije i dalje su temelj znanja o ovom procesu. Pčelinji vosak ostaje dragocjen proizvod, čija vrijednost nadmašuje njegovu težu u medu.

U ovom članku kombinirane su, uz vlastito iskustvo, znanstvene činjenice o vosku i njegovim praktičnim primjenama, što ga čini korisnim i za pčelare, i za znanstvenike kao i ljubitelje prirodnih proizvoda.